Četvrtak 16.8.2018.

Spomenici propadaju, žrtve fašizma se zaboravljaju ...a Vlada vaš novac šalje u Kanadu!

Kako izgledaju spomenici posvećeni nekim od najmasovnijih fašističkih zločina u Hrvatskoj u čiju obnovu država nije uložila ni kune

Prije nekoliko dana javnost je informirana da je Vlada RH iz državnog proračuna izdvojila 125.000 kuna za projekt izgradnje "Spomenika žrtvama komunizma – Kanada, zemlja utočišta" u Ottawi kako bi poslali "jasan pokazatelj stava vlade prema negativnom nasljeđu svih totalitarnih režima".

A kako se to točno država skrbi o „negativnom nasljeđu svih totalitarnih režima”? O tome dovoljno govori činjenica da u obnovu spomenike posvećenih žrtvama fašizma i ustaškom teroru na teritoriju Hrvatske, koji su uništeni ili devastirani u posljednjih 28 godina, ova – kao uostalom ni sve prethodne vlade RH – nisu uložile ni kune iz državnog proračuna. 

Domenico Losurdo - Historijski revizionizam: Problemi i mitovi (3. dio)

Revizionizam i evropski kolonijalizam

Može se reći da je Hitler tražio vlastiti Divlji zapad i da je u Untermenschenima Istočne Evrope i Sovjetskog Saveza otkrio Indijance koje u ime civilizacijskog nastupanja treba potisnuti što dalje i protjerati ih preko Urala. Ne radi se tu tek o prolaznom nagovještaju, već o do u detalje razrađenom programu o kojem se dugo razmišljalo. Furet upozorava na činjenicu da Hitler velike prostore koje se sprema osvojiti uspoređuje s »pustinjom«, ali ne kaže ni riječi o povijesti te metafore koja je istovjetna s poviješću kolonijalizma i, povrh svega, s ekspanzijom kolonijalnih imperija. 

Domenico Losurdo - Historijski revizionizam: Problemi i mitovi (2. dio)

Od ideološke opijenosti, preko Saturna koji proždire svoju djecu do dva oblika despecifikacije

Za Churchilla, boljševici su sinonim za »barbarstvo«, štoviše, optužuje ih da su »čovjeka civilizacije dvadesetog stoljeća iznova gurnuli prema barbarskim životnim uvjetima gore nego u kamenom dobu«. Otkad su se boljševici dokopali vlasti – piše Oswald Spengler – Rusija je odbacila »bijelu masku« da bi »nanovo postala velika azijatska ‘mongolska’ sila«, ponovno sastavni dio »čitavog obojenog stanovništva zemlje« koje »mrzi bijelo čovječanstvo«. Taj se motiv za vrijeme nacizma ponavlja upravo opsesivno...

"Bio sam kulturni radnik a ponekad i pjesnik" (V)

Marin Franičević – Sjećanja pjesnika partizana (5. DIO)

Donosimo peti, ujedno i poslijednji nastavak memoara pjesnika, kulturnog radnika i partizana Marina Franičevića, koji su u cjelosti objavljeni 1983. godine. U ovom nastavku Franičević opisuje kako je po povratku u oslobođeni Split postao urednikom Slobodne Dalmacije, kako je "na silu" otvarao Radauševu izložbu u Šibeniku te kojim je intenzitetom Agitprop radio po završetku Drugog svjetskog rata.