Četvrtak 25.2.2021.
O Antifašističkom vjesniku

Pokrenut u Zagrebu 1940. godine u ilegali, potom štampan na oslobođenom teritoriju Petrove Gore, Partizanske Drežnice i Splita, narednih 50 godina Vjesnik je bio simbol NOB-a i socijalističke revolucije narodā Hrvatske. Među historijskim nasljeđem te novine, iz početaka u kojima je objavljivana kao »Glasilo Jedinstvene Narodno oslobodilačke fronte Hrvatske«, ističe se krilatica »Smrt fašizmu -- Sloboda narodu!«, po prvi puta objavljena upravo na Vjesnikovoj naslovnici

Janšina ofenziva na uporišta antifašizma i kulturne radnike u Sloveniji

Pregled situacije, pismo podrške Rogu i proglas AKC Metelkove

Situacija u Sloveniji pod protrumpovskim režimom financijski podržanim od strane Viktora Orbana nije dugo bila tako alarmantna. Kulturni radnici i umjetnici našli su se pod posebnim napadom režima Janeza Janše koji na vlast dolazi zajedno s koronom, u ožujku 2020. Gradonačelnik Ljubljane nedavno je pokrenuo ofenzivu na žile kucavice slovenske alternativne kulture i društvene solidarnosti: Tvornicu Rog i AKC Metelkova. Rog je već porušen bagerima, a kroz Metelkovu marširaju Janšine ulične bande i specijalne jedinice policije.

Nesankcionirana šovinistička propaganda

Blagost vlasti prema šovinističkim ispadima mržnje samo govori u prilog tezi da režimi postjugoslavenskih republika navijače gledaju kao svoje jurišnike zadužene za nametanje retrogradne nacional-šovinističke ideologije. Dok se navijačke organizacije drže tog zadatka, država će im gledati kroz prste.

Solidarnost sa ženama u Poljskoj

Akcija solidarnosti povodom zabrane pobačaja u Poljskoj u organizaciji Antifašističkog vjesnika, Feminističkog kolektiva fAKTIV, Kolektiva ISKRA i Radničke Fronte!

Mira Furlan ili O borbi i sjećanju

Institucije - medijske, kazališne i druge - imaju svoju misiju, društvenu ulogu, mandat i odgovornost. Iz toga proizlaze i mjerila kojima ocjenjujemo njihov rad. Kada svoju misiju i mandat iznevjere, nastaje društvena šteta koja se teško popravlja. A želimo li uopće imati šansu da je popravimo - u konkretnom slučaju, da nacionalistički otrov prestane trovati naše društvo - moramo tražiti od onih koji su bili nositelji trovanja da postanu nositelji sjećanja na trovanje. Moramo tražiti da javno priznaju što su radili i inzistirati na tome da je to što su svjesno činili bilo pogrešno. Ovom društvu ne trebaju protokolarne i deklarativne isprike. Ovom društvu trebaju priznanja krivnje i preuzimanja odgovornosti. To je lekcija koju od Mire Furlan i njezinog "slučaja" naše institucije moraju naučiti.