Ponedjeljak 10.12.2018.

»ŠTAMPA AFŽ U TOKU NARODNO-OSLOBODILAČKE BORBE«

Iz monografije »Naša štampa u borbi za slobodu i socijalizam« (Zagreb, 1948.)

Povodom 76. obljetnice osnivanja Antifašističkog fronta žena prenosimo poglavlje o izdavačkoj djelatnosti Antifašističkog fronta žena u Hrvatskoj (1941.-1945.). Tekst i vizuali preuzeti su iz monografije pod nazivom »Naša štampa u borbi za slobodu i socijalizam«, objavljene u Zagrebu kao izdanje Ureda za informacije pri predsjedništvu vlade Narodne Republike Hrvatske 1948. godine.

Prvi ženski anfašistički list u Hrvatskoj, »Mlada žena«, izišao je u Zagrebu 1936., i to samo jedan broj. 1938. počeo je izlaziti drugi list, »Ženski svijet«, a uređivala ga je Olga Kovačić. I jedan i drugi imali su zadatak da okupljaju žene u pokret protiv fašizma. Na oslobođenom teritoriju prvi list namijenjen ženama izišao je 8. III. 1942. u Lici. Uređivale su ga Kata Pejnović i Jela Bičanić. Po uzoru na taj lički list počeli su izlaziti drugi listovi i po drugim okruzima u Hrvatskoj. 1. VIII. 1942. pojavljuje se na Kordunu »Riječ žene«. U prosincu 1942. izlazi prvi broj »Primorke«, žene Gorskog Kotara izdaju »Drugaricu«, kojoj kasnije daju ime »Rodoljupka«. Na Visu izlazi nas tada najbolji pokrajinski list »Dalmatinka u borbi«. 1. XII. 1943. izlazi u Slavoniji »Udarnica«, a 1. VII. 1943. u Moslavini počinje izlaziti »Glas žene«. U Pokuplju izlazi »Antifašistkinja«, koja kasnije dobiva naslov »Putem slobode«. AFŽ Banije izdaje »Banijku«, a u srpnju 1944. izdaju i žene Istre svoju »Istranku«.

Poslije Prve konferencije žena u Hrvatskoj, u lipnju 1943. izlazi »Žena u borbi«, kao organ Glavnog odbora AFŽ Hrvatske. Od tada izlazi u Lici »Lička žena u borbi«. Pored glavnog organa AFŽ, izlaze i dalje svi okružni listovi i tretiraju slične probleme kao i »Žena u borbi«, samo u okviru svog okruga.

»Ženu u borbi« uređivale su 1943. Marija Krajačić i Olga Kovačić, 1944. Bosiljka Krajačić i Olga Kovačić, a od novembra 1944. do decembra 1947. Nada Sremec.

Za vrijeme Narodno-oslobodilačke borbe »Žena u borbi«, kao i ostali okružni listovi namijenjeni ženama, mobilizira žene na rješavanje najrazličitijih zadataka, a sve u cilju što jače pomoći Narodno-oslobodilačkoj borbi. Žena postaje značajan faktor u borbi za oslobođenje. Kroz Antifašističku frontu žena Partija okuplja žene, uzdiže ih politički i kulturno i osposobljuje za aktivno sudjelovanje u Narodno-oslobodilačkoj borbi. Sve se to odražava u njihovim listovima, koji izlaze za vrijeme borbe. Mnoge stranice ispisale su seljanke koje govore o velikoj i značajnoj promjeni, koja se zbila u životu žene. Žena je postala borac, vojnik oslobodilačke vojske, ona se brine za ranjenike, ona sama obrađuje zemlju, postala je Član narodnog odbora, narodni zastupnik, odlazi na konferencije, drži govore.

Seljačka žena, do tada zapostavljena i neuka, sada čita i piše. Na stranicama ženskih listova iz godine u godinu sve se jasnije i snažnije ocrtava lik nove žene. Osjećajući da će u velikoj borbi, koja će donijeti oslobođenje narodu, početi i za njih novi život, u kojem će postati ravnopravni članovi ljudskog društva, žene pišu o zadacima koji stoje pred njima u tim velikim danima, o svojoj organizaciji, o ciljevima borbe, o Partiji, Staljinu i Titu, o junaštvu i požrtvovnosti. Stranice svih listova ispisane su nebrojenim primjerima junaštva žena bilo u borbi, bilo u radu.

Iako su svi listovi koji su bili namijenjenji ženama u Narodno-oslobodilačkoj borbi izlazili u malo primjeraka – »Žena u borbi« imala je tiražu 1500–2000 primjeraka – ipak su ih čitale mnoge žene. Listovi su prelazili i na neoslobođeni teritorij, a što su oni značili za političko i kulturno uzdizanje žena, govore nam dopisi, koji su dolazili u redakcije ženskih listova na oslobođeni teritorij čak iz neprijateljskih uporišta.

Štampa AFŽ-a, njen glavni organ »Žena u borbi« i ostala izdanja, nakon slobođena zemlje snažno se razvija nastavljajući upravo na tradicijama i iskustvima ženske štampe iz Narodno-oslobodilačke borbe.