Petak 14.12.2018.

veljača

23. veljače

1942: Osnovan fašistički koncentracijski logor Gonars

Logor Gonars bio je talijanski fašistički koncentracijski logor u Drugom svjetskom ratu. Osnovan je 23. II. 1942. godine kod mjesta Gonars, koje se nalazi u blizini Palmanove.
Zatočenici u logoru bili su Slovenci i Hrvati. Pri otvaranju logora, 5343 ljudi (među njima 1643 djece) dovezeno je iz okolice Ljubljane, te iz logora Kampor i logora Monigo blizu Treviza. Ovo je bio dio politike etničkog čišćenja slovenski i hrvatskih teritorija (Ljubljanska pokrajina i Gorski kotar) koje su talijanski fašisti okupirali 1941. godine.

ožujak

2. ožujka

1921: Labinska republika

Proglašena je Labinska republika od pobunjenih istarskih rudara koji su ustali protiv nadolazeće talijanske fašističke politike. Ovaj ustanak istarskih rudara smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom uopće. Labinska republika bila je kratkotrajna samoupravna republika rudara. Danas je taj dan isto tako i međunarodni dan rudara

6. ožujka

06.03.1945 - 21.03.1945: Bolmanska bitka

Bitka kod Bolmana je vođena od 6 do 21. ožujka 1945. godine između jedinica Jugoslavenske armije, Crvene armije i Bugarske armije na jednoj strani i jedinica njemačkog Wehrmachta na drugoj strani. Pobjedu su odnijele jedinice JA i Crvene armije. Ova bitka je bila druga najveća vođena bitka u Baranji poslije bitke kod Batine.

12. ožujka

1943: Stradanje biogradskih i vodičkih partizana kod Srime

Talijanski okupatori su krajem zime 1943. odnosno nadomak proljeća treće ustaničke godine pokušali jakim snagama izvršiti snažnu ofenzivu na partizanske snage. Računa se da je u toj ofenzivi sudjelovalo oko 10.000 talijanskih vojnika i jedinica tzv. antikomunističke milicije (četnika). Ofenziva je bila usmjerena na teritorij Vodica s namjerom da se konačno obračuna s primorskim partizanskim snagama koje su do tada dosta uspješno djelovale na tome području povezujući teritorij primorja s unutrašnošću. Ofenziva je počela 7. i trajala je sve do 23. ožujka 1943.

13. ožujka

1946: OZNA uhapsila Dražu Mihailovića

Odjeljenje za zaštitu naroda hapsi Dražu Mihailovića 

14. ožujka

1908: Rođen Koča Popović

Rođen 14. ožujka 1908. godine, u beogradskoj obitelji Popović, jednoj od najbogatijih u Srbiji, sin krupnog kapitaliste, Konstantin “Koča” Popović trebao je imati pomno isplaniranu budućnost, ne previše ispunjenu ludim zapletima i obratima. Pa ipak, u 84 godine svoga života prošao je put od švicarskog katoličkog samostana u kojemu se školovao na francuskome jeziku, da bi na srpskohrvatskome progovorio tek po povratku u Beograd, do sarajevske oficirske škole koju završava kao oficir artiljerije da bi odmah stekao i čin potporučnika, pariške Sorbone na kojoj diplomira filozofiju, revolucionarnih kružoka pariških umjetnika u čijem društvu u potpunosti prihvaća marksizam i postaje jedan od važnijih teoretičara srpskog nadrealizma (i sam je pisao poeziju), učlanjenja u KPJ 1933., pješačenja preko Pirineja u zaraćenu Španjolsku gdje se pridružuje republikanskim snagama kao instruktor artiljeraca, francuskog logora St Cyprien iz kojeg se izvlači tajnim kanalima Komunističke partije, zatvora u Sremskoj Mitrovici, Jugoslavenske kraljevske vojske, pozicije komandanta Kosmajskog i Posavskog partizanskog odreda te Prve proleterske brigade, a poslije rata gotovo deset godina obnaša dužnost šefa jugoslavenske diplomacije.

17. ožujka

1942: Ubijena Nada Dimić

U dobi od 18 godina ubijena je u ustaškom logoru Stara Gradiška narodna heorina Nada Dimić jer se aktivno suprotstavljala vladajućem fašističkom režimu.

19. ožujka

1943: Poginuli Ivan Mečar-Dugi i Stjepan Bubanić-Elektrika

Na ulicama zagrebačkog Medveščaka u zajedničkom okršaju s ustaškom policijom na današnji dan 1943. poginuli su Ivan Mečar-Dugi (politički sekretar Mjesnog komiteta KPH) i Stjepan Bubanić-Elektrika (tehničar V rajonskog komiteta MK KPH1). Obojica su nakon rata, 24. srpnja 1953. godine, proglašeni za narodne heroje Jugoslavije.

21. ožujka

1913: Rođen Ivan Goran Kovačić

Na prvi dan proljeća 1913. godine u Lukovdolu je rođen Ivan Kovačić. U njegovu čast svake se godine na današnji dan u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće. Nadimak Goran s kojim se potpisivao uzeo je kao znak pripadnosti svom zavičaju. U partizane je otišao zajedno s Vladimirom Nazorom i tamo napisao neke od svojih najvažnijih djela. Njegova poema Jama toliko snažno opisuje ratne strahote i zločine da predstavlja najveće djelo proturatne poezije na svijetu.

26. ožujka

1900: Rođen Josip Kraš

U Vuglovcu kraj Ivanca rođen je sindikalist, komunist, revolucionar, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

28. ožujka

28.03.1944 - 29.03.1944: Pokolj u potkamešničkim selima

Nakon žestokih borbi između legionarskih, SS i njemačkih divizija te djelova ustaških bojni protiv partizanskih jedinica na području Cetinske krajine, okupatorske i kvislinške snage su poduzele akciju osvete nad civilnim stanovništvom koje je potpomagalo narodno oslobodilačke jedinice. U masovnim ubojstvima uglavnom žena, djece i staraca u selima podno planine Kamešnice stradalo je od 1400 do 1800 stanovnika. Vojska je napravila obruč oko sela. Stanovci su nabijeni u kuće, te su zatim izrešetani mitraljezima. Nakon toga kuće su zapaljene. Rijetki svjedoci su preživjeli, uglavnom djeca zarobljena ispod mrtvih.

travanj

6. travnja

1945: Oslobođeno Sarajevo

5. IV. 1945. u 17 sati, kroz Višegradsku kapiju, ušle su prve partizanske jedinice za oslobođenje grada Saraje­va, 16. muslimanska NOU brigada. 6. IV. 1945. slomljen je otpor Nijemaca i pripadni­ka NDH i Sarajevo je oslobođeno.

1945: Oslobođen Čakovec

Točno 4 godine nakon okupacije oslobođen je Čakovec. Jedinice bugarske 16. pješadijske divizije, vodeći žestoke borbe protiv njemačkih snaga, zauzele Čakovec u koji tad ulaze Međumurci iz partizanskih jedinica Kalničkog odreda.

1945: Poginuo Vladimir Perić Valter

U okupirano Sarajevo Vladimir Perić Valter je stigao u ljeto 1943. godine, po naređenju rukovodećih ljudi Narodnooslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine. Njegov zadatak bio je oživljavanje sarajevskog ilegalnog pokreta, organiziranje obavještajne službe i provođenje operacija koje su okupatoru i domaćim izdajnicima imale pokazati da je slobodarski duh Sarajeva nemoguće slomiti. Poginuo je na dan kad će partizanske jedinice pobjednički umarširati u Sarajevo.

12. travnja

1945: Probijen Sremski front

12. travnja 1945. jedinice JA su nakon skoro šest mjeseci probile njemačko-ustašku obrambenu liniju Šid-ušće Drine u Savu. 

13. travnja

1945: Oslobođeni Vinkovci

Jedinice 21 udarne i 48. udarne divizije JA poslje devetsatne žestoke borbe oslobodile Vinkovce. Djelovi ustaško-domobranske 3. lovačke divizije i 1232. puk njemačke 41. pješadijske divizije povukli su se prema Đakovu. 

14. travnja

1937: Frankovci ubili Krstu Ljubičića

Krsto Ljubičić je bio je student Pravnog fakulteta i jedna od prvih fašističkih žrtava na Zagrebačkom univerzitetu. Nakon sukoba antifašista i frankovaca dok se sam vraćao nakon protesta doma, frankovci su ga izboli noževima u blizini Botaničkog vrta u Zagrebu. 1941. godine, omladinska grupa je osvetila Krstu bombaškim napadom na ustašku kolonu. 

1945: Oslobođen Osijek

U rano jutro 14. travnja 1945. godine partizanske jedinice, napredujući iz smjera Josipovca i Sarvaša, oslobodile su grad Osijek od četverogodišnje fašističke okupacije. Prve jedinice koje su ušle u grad bile su Osječka brigada u sastavu 51. divizije JA i 8. brigada 36. divizije JA.
Oslobođenje Osijeka označilo je kraj fašističkog terora koji je započeo u travnju 1941. kada je razorena sinagoga u današnjoj Županijskoj ulici, a koji se nastavio ubojstvima i deportacijama u logore smrti NDH i Trećeg Reicha najvećeg broja osječkih Židova i Srba, ali i likvidacijom hrvatskog stanovništva u odmazdama ili zbog otpora tadašnjem zločinačkom režimu koji je Europu pretvorio u masovno gubilište.

19. travnja

19.04.1943 - 16.05.1943: Ustanak u varšavskom getu

Ustanak u varšavskom getu trajao je od 19. travnja do 16. svibnja 1943. To je bio prvi oružani ustanak u tadašnjem Reichu. Bio je to čin otpora protiv nacističkog plana da se preostala populacija geta prebaci u logor Treblinku. Ustanak je započeo nakon što su se stanovnici odbili predati SS brigadiru Jürgen Stroopu, koji je onda naredio da se geto zapali blok po blok. Ukupno 13.000 Židova je ubijeno, pola njih je bilo zapaljeno ili ugušeno. Nepoznate su točne brojke stradalih nacista, a kreću se od 17 do 300. Bio je to najveći židovski ustanak za vrijeme Drugog svjetskog rata.

23. travnja

1916: Rođen Ivo Lolo Ribar

U Zagreb u Reinerovoj ulici br. 4, 23. travnja 1916. rodio se Ivan Ribar. Jedan je od organizatora i predvodnika omladinskog i studentskog revolucionarnog pokreta u Jugoslaviji, sekretar CK SKOJ i predsjednik USAOJ, član Vrhovnog štaba NOV i POJ i narodni heroj Jugoslavije.

25. travnja

1929: Ubijen Đuro Đaković

Đuro Đaković kao sindikalni vođa, jedan od osnivača KPJ 1919. godine, organizacijski sekretar CK KPJ od 1928. godine te veliki protivnik šestosiječanjske diktature, 1929. godine biva uhićen, mučen te odveden na tadašnju jugoslavensko-austrijsku granicu i od žandara ubijen pri insceniranom bijegu.

1945: Elbe Day - susret savezničkih armija na rijeci Labi

Sudbonosni susret Crvene armije koja je nadirala s istoka i zapadnih saveznika koji su dolazili sa zapada, najavio je skori potpuni poraz nacističke Njemačke i ostao u povijesti upamćen kao "Elbe Day".

1945: Obljetnica oslobođenja Italije

Obljetnica oslobođenja Italije (tal. Anniversario della liberazione d'Italia), nacionalni praznik u Italiji kojim se komemorira svršetak Drugog svjetskog rata i nacističke okupacije ove zemlje. Poznat je i pod nazivima Fešta oslobođenja (tal. Festa della Liberazione), obljetnica otpora (tal. anniversario della Resistenza) ili jednostavno Dvadeset i peti aprila (tal. Venticinque aprile)

1974: Revolucija karanfila

Revolucija karanfila (Revolução dos Cravos) naziv je za gotovo nenasilni, ljevičarski, vojskom predvođeni državni udar, koji se odigrao 25. travnja 1974. godine.

27. travnja

1905: Rođen Vicko Krstulović

Vicko Krstulović je rođen u Splitu 1905. godine. Od 1922. član KPJ, 1939. izabran za političkog sekretara Pokrajinskoga komiteta KPJ za Dalmaciju, od 1940. član Centralnog komiteta KPH i Centralnog komiteta KPJ; uhićivan i zatvaran. U ljeto 1941. bio je jedan od organizatora ustanka u Dalmaciji, a potom zapovjednik Štaba IV. operativne zone (1942) i zapovjednik IX. dalmatinske divizije (1943), sekretar Oblasnoga komiteta KPH za Dalmaciju, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Nakon rata obnašao je visoke političke dužnosti: bio je zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, ministar u republičkoj i saveznoj vladi, predsjednik Prezidija Sabora NRH (1952–53) te član Centralnog komiteta SKH i Centralnog komiteta SKJ. Zauzimao se za jadransku orijentaciju Jugoslavije i Hrvatske.

1941: Dan osvobodilne fronte

Oslobodilačka fronta slovenskog naroda (sl. Osvobodilna fronta slovenskega naroda), poznata kao Osvobodilna fronta, je bila slovenska antifašistička organizacija, koja je okupljala većinu slovenskih antifašističkih stranaka i organizacija u borbi protiv okupatora i domaćih kvislinga.

U vili književnika Josipa Vidmara u Rožnoj dolini održan sastanak predstavnika nekoliko političkih stranaka i kulturnih radnika na kojem je osnovana Protiimperialistična fronta (PIF), koja je 22. 6. 1941. promijenila naziv u ‪Osvobodilna fronta‬ slovenskega naroda (OF SN). Narednih godina se oružano borila protiv fašističke okupacije Slovenije. Djelovala je sve do 1953. kada je postala republički ogranak Socijalističkog saveza radnog Naroda Jugoslavije, odnosno Socijalistički savez radnog naroda Slovenije.

28. travnja

1945: Poginuo narodni heroj Petar Biškup - Veno

Pred sam kraj rata - 28. travnja 1945. - poginuo je narodni heroj Petar Biškup - Veno, "prvi zagrebački partizan" kako ga u svom dnevniku naziva Ivan Šibl.

30. travnja

1944: Pokolj u selu Lipa

30. travnja 1944. pripadnici Hitlerovih postrojbi Wehrmachta i SS-a, Mussolinijevih crnokošuljaša, ali i hrvatskih i slovenskih četnika, udruženim snagama izvršili nečuven masakr nad 280 stanovnika Lipe. Tijekom dva sata mučeno je, ubijeno i spaljeno među 280 stanovnika, čak 72 djece, od kojih je Bosiljka Iskra, imala samo šest mjeseci, a najstarija žrtva bio je Anton Juričić, ubijen u 83. godini. Ubijen je 121 maloljetnik.

svibanj

3. svibnja

1945: Oslobođena Rijeka

Rijeka je nakon borbe koja je trajala od 16. travnja do 3. svibnja 1945. oslobođena od njemačkih okupatora i domaćih izdajnika ustaša i četnika. U šumovitim područjima oko grada i u gradu vodile su se žestoke i krvave bitke i u njoj je život izgubilo gotovo tri tisuće pripadnika 4. jugoslavenske armije, prethodno formirane od 8. dalmatinskog korupusa i 11. hrvatskog korupsa. Grad, luka i mostovi su ostali potpuno razrušeni.

8. svibnja

1945: Oslobođen Zagreb

FOTOGALERIJA I DOKUMENTARNI FILM Nakon četiri godine fašističke okupacije Zagreb je napokon oslobođen. Donosimo vam pregled događanja nakon povlačenja okupatora, ustaša i četnika. Upoznat ćemo se s ulogom Narodne zaštite te pratimo kretanje jedinica koje su prve ušle u Zagreb.

11. svibnja

1945: Miting oslobođenja grada i zemlje

VIDEO - Miting oslobođenja grada i zemlje jedan od najvećih skupova na Jelačić placu u povijesti. 

16. svibnja

1944: Dan romskog otpora

U logoru Auschwitz II-Birkenau nacisti su u planu imali egzekuciju veće skupine Roma u plinskim komorama, no naišli na neočekivano žestoki otpor - otprilike 6000 Roma odbilo je SS stražare zabarikadiravši se u zgradama logora.

S obzirom da su saznali za planiranu likvidaciju, zarobljenici su napravili improvizirano oružje od metala, drva, cijevi, kamenja i ostalog otpadnog materijala koji im je došao u ruke. Prema sjećanjima preživjelih i svjedočenjima prisutnih, internirci su natjerali logorske čuvare na povlačenje, a iako su neki zarobljenici bili ubijeni već te noći, čin otpora osigurao je Romima i Sintima odgodu smaknuća za nekoliko mjeseci. 

22. svibnja

23. svibnja

1942: Partizanska avijacija

23.maja 1942. godine. u 9:30 h sa piste banjalučkog aerodroma poletio je avion „Potez 25“ iz sastava Zrakoplovstva NDH. Pilot Franjo Kluz je imao zadatak da isporuči 7 pušaka, municiju i konzerve domobranskoj posadi u Sanskom Mostu. Malo poslije njega uzletio je i drugi avion „Brege 19“ koji je trebao isporučiti 100 kg soli i sanduk municije domobranima u Gornjoj Sanici. Posadu aviona su činili pilot Rudi Čajavec i mehaničar mitraljezac Mišo Jazbec.

Oba aviona su sletjela na aerodrom Urije kod Prijedora. Prijedor je bio oslobođen sedam dana prije i to je u tom trenutku bio najveći slobodni grad u cijeloj okupiranoj Evropi. Sada su partizani imali vlastitu avijaciju što je do tada bio jedinstven slučaj u svijetu da pokret otpora na okupiranoj teritoriji posjeduje avione. Prebjeg prvih pilota sa avionima u partizane nije bio slučajan već organizirana i brižljivo planirana akcija banjalučkih komunista.

1943: Streljan Milutin Ivković - Milunac

U ranu zoru 23. maja 1943. godine, na gubilištu u Jajincima streljan je u dobi od 37 godina dr Milutin Ivković - Milutinac. Dr. Ivković je bio ugledni beogradski dermatolog, između ostaloga poznat i po tome da je besplatno liječio i skupljao novac za liječenje beogradske sirotinje.

25. svibnja

1943: Ustaše ubile fra Karla Ćuluma

Historijski revizionizam nagriza spomen na fra Karla Ćuluma kojem je borački savez podigao spomen ploču ispred crkve u Zavojanima kraj Vrgorca. Prenosimo članak Branka Radonića u Makarskoj kronici  koji donosi talijanske, ustaške i partizanske dokumente koji jasno govore tko je u Zavojanima ubio fra Karla Ćuluma - suradnika narodnooslobodilačkog pokreta.

26. svibnja

28. svibnja

1943: Brigada "Rade Končar" uništila Zrakoplovnu školu NDH

XIII. proleterska brigada "Rade Končar" napala je i na prepad uništila Zrakoplovnu školu NDH u Svetoj Nedelji kod Zagreba, uništivši pri tom sav zrakoplovni materijal. Napad je bio veliko iznenađenje za Zapovjedništvo zrakoplovstva, jer se u neposrednoj blizini škole u dvorcu Kerestinec nalazio jak ustaški garnizon.

lipanj

13. lipnja

14. lipnja

1943: Zasjedanje ZAVNOH-a u Plitvičkim jezerima

U Plitvicama je održana druga sjednica prvog zasjedanja ZAVNOH-a, kada je ZAVNOH formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta u Hrvatskoj, ali je de facto obavljao i zadaće najvišega tijela vlasti u Hrvatskoj. Na tom je zasjedanju formiran Izvršni odbor, čiji predsjednik postaje hrvatski književnik Vladimir Nazor. Prihvaćena su dva dokumenta: Plitvička rezolucija i Proglas narodima Hrvatske.

srpanj

4. srpnja

1941: Dan borca

Praznik ustanka naroda Jugoslavije slavi se u spomen na sastanak u vili Vladislava Ribnikara na Dedinju u Beogradu, na godišnjicu sjednice Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije na čelu sa generalnim sekretarom KPJ Josipom Brozom Titom, kad je donesena odluka o dizanju općenarodnog ustanka protiv nacifašističkog okupatora i domaćih slugu

7. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Srbije

U selu Bela Crkva kod Krupnja dogodio se prvi oružani sukob između partizanskih ustanika i oružane sile kvislinške vlasti u Srbiji. Taj datum je desetljećima kasnije proslavljan kao Dan ustanka naroda Srbije.

9. srpnja

1941: Strijeljanje prve skupine talaca iz logora Kerestinec

U Maksimirskoj šumi su strijeljani zatočenici logora Kerestinec: dr. Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Alfred Bergman. To je bila ujedno i prva javna najava da se ustaška vlast u Zagrebu odlučila na naj­drastičnije oblike političkog nasilja, tj. ubijanje po samovoljnom odabiru, mimo svakog zakonskog postupka, istrage ili utvrđene krivnje. Izbor strijeljanih ukazivao je da će prve na udaru biti elite „nepoćudnih” - komunisti i Židovi.

11. srpnja

1970: Umro Većeslav Holjevac

Većeslav Holjevac, narodni heroj, organizator ustanka u Kordunu i najuspješniji gradonačelnik Zagreba. Poznata je i njegova akcija partizanskog upada u Karlovac u studenom 1941. Krajem 1942. postavljen je na dužnost političkog komesara Prvog hrvatskog korpusa. U toku rata sudjelovao je u mnogim borbama u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji, a također i u završnim operacijama za oslobođenje Istre i Trsta. Poslje oslobođenja Zagreba 8. 5. , bio je komandant grada, a potom komandant Vojne uprave Jugoslavenske armije u Istri.

Za vrijeme njegova mandata kao gradonačelnika grada Zagreba od 1952. do 1963 proveo je smjele urbanističke zahvate, a Zagreb je "prešao preko Save". 

12. srpnja

1942: Streljani svi muškarci sela Podhum

Strijeljani su u selu zatečeni muški žitelji Podhuma stariji od 14 godina. Popisano je 95 žrtvava, ali točan broj ubijenih se ne zna te se spominje do 128 ljudi. U talijanske koncentracijske logore bilo je odvedeno 889 žitelja. Ondje je umrlo još 46 ljudi među kojima sedmoro djece. Tri tisuće grla goveda i ovaca zaplijenjeno je, a 370 kuća i 124 gospodarskih zgrada opljačkano i do temelja spaljeno. 

13. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Crne Gore

U rano jutro 13. srpnja 1941. započeo je najveći ustanak u porobljenoj Evropi 1941. godine. Započeo je pod rukovodstvom KPJ, a trajao je do polovice kolovoza, kada je ugušen jakom talijanskom ofanzivom.

1943: Oslobođen Lepoglavski logori

Kaznionica je oslobođena od strane partizana nakon napadau u noći s 12. na 13. srpanj 1943. Pri tom je privremeno oslobođeno i mjesto Lepoglava. Akciju su izveli borci Dvanaeste slavonske udarne brigade i Kalničkog partizanskog odreda. Partizanske su novine objavile da je "pala hrvatska Bastilja, 154 godine iza one pariške."

1943: Ubijen Ivan Goran Kovačić

Koncem lipnja i početkom srpnja 1943 Goran se nalazio u istočnobosanskom selu Vrbici kod Foče, skrivajući se od četnika koji su klali partizanske ranjenike sa Sutjeske. 13. srpnja četnici su ga pronašli i ubili. 

14. srpnja

1789: Pad Bastille

Raširena mržnja francuskog naroda prema kraljevom apsolutizmu usmjerila se na tvrđavu Bastille. Bila je to tamnica u čijim su koridorima čamile žrtve stroge monarhije. Bastille kao simbol ropstva i tiranije zauzeta je 14. srpnja 1789. nakon teških borbi. Porušena je do temelja i od nekadašnjeg mrskog zatvora nije ostao kamen na kamenu. Vojska se morala povući, narodne mase osigurale su prelazak vlasti u ruke građanskog sloja tj. nadiruće trgovačke i financijske buržoazije. 

No, tek je to bio uvod u izbijanje velike Francuske revolucije.

1941: Bijeg iz logora Kerestinec

Kada su zatvorenici saznali da su njihovi drugovi strijeljani u prvoj skupini talaca (9. srpnja), zatočenici logora Kerestinec shvatili su da će i oni ubrzo doći na red za likvidaciju. Stoga su u dogovoru sa svojim ilegalnim partijskim rukovodiocima u Zagrebu, tri dana kasnije, u noći između 13. i 14. srpnja, izvršili prepad na logorsku stražu, razoružali ju i pobjegli iz logora. U bijegu je sudjelovalo 111 logoraša. Zbog loše organizacije prihvata većina ih je pobijena.

17. srpnja

1941: Ubijen August Cesarec

August Ceasrec strijeljan je nedugo nakon ustaškog preuzimanja vlasti 17. jula 1941. godine. Vidjevši što se dogodilo Otokaru Keršovaniju, Ognjenu Prici i drugim zatočenim drugovima koji su ustaše likvidirale, pokušao je bijeg iz logora Kerestinec, ali bezuspješno.

1946: Strijeljan Dragoljub Mihailović

Vođa četnika u drugom svjetskom ratu Dragoljub Draža Mihailović osuđen je i strijeljan zbog suradnje s nacističkim okupatorima i pokolja u drugom svjetskom ratu. 

18. srpnja

1941: Prvi srušeni vlak u Dalmaciji

Noću, između 18. i 19. srpnja, borci iz Trogira i Segeta srušili su vlak na pruzi kod Labina. Bio je to rezultat niza diverzija na području Solina, Klisa, Kaštela i Trogira koje su trajale od 14. srpnja povodom obljetnice Francuske revolucije.

21. srpnja

21.07.1945 - 23.07.1945: I. kongres Antifašističke fronte žena Hrvatske

Na kongresu je sagledan udio žena Hrvatske u NOB-i, njihovom radu u zbrinjavanju izbjeglica, ranjenika, djece, učešće u radu JNOF-e, narodne vlasti i sl. Prihvaćeni su novi zadaci u tek oslobođenoj i ratom opustošenoj zemlji.

1961: Umro Svetozar Rittig

Budući da je bio član predsjedništva ZAVNOH-a, Svetozar Rittig najpoznatije je ime među hrvatskim katoličkim svećenicima u NOB-u. Rittig je pri ZAVNOH-u obavljao ulogu koordinatora za vjerska pitanja s katoličkim i pravoslavnim svećenstvom na oslobođenom teritoriju. A 1945. godine je izabran u Ustavotvornu skupštinu, potom i u Saveznu skupštinu i Hrvatski sabor. Bio je član jugoslavenske delegacije na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946., a iste je godine postao ministrom bez resora u vladi NR Hrvatske sve do umirovljenja.

22. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Slovenije

Šmarnogorska ilegalna grupa 22. srpnja 1941., između sela Tacen i Šmartno u podnožju Šmarne gore, izvršila je prvu organiziranu akciju na suradnike okupatora. Poslje ove akcije udružila se sa još dvije grupe, da bi 24. srpnja sjeverozapadno od Rašice formirali Rašišku partizansku četu, koja je već sredinom kolovoza imala 65 boraca i razvila svoju aktivnost na području Tacen — Črnuče — Vodice — Smlednik, uništavajući telefonske veze i neprijateljsku imovinu. Time je započela narodno oslobodilačka borba naroda Slovenije.

1943: Fašistički teror nad narodom Lovreća i zarobljenim partizanima

Nakon teške i krvave borbe, s više desetaka poginulih i ranjenih na obje strane, s obzirom da neprijatelj nije ostvario cilj, pripadnici talijanske divizije Bergamo, SS "Prinz Eugena", četnici popa Đujića i ustaše iskazali su neviđeni bijes nad civilnim stanovništvom i zarobljenih partizanskim borcima. 

23. srpnja

23.07.1941 - 24.07.1941: Ustanak u Banovini

42 ustanika pod vodstvom Vasilja Gaćeše, napali su u noći između 23. i 24. srpnja zgradu Općine i željezničke stanice, i bili su to prvi meci u Hrvatskoj ispaljeni u režim Ante Pavelića. U toj akciji zaplijenjeno je 12 pušaka s municijom, itekako potrebnih u prvim danima ustanka. Nekoliko dana kasnije ustaše su, ne samo radi odmazde, već kao dio smišljenog plana istrebljenja Srba, u Banskom Grabovcu masakrirali 1.285 ljudi, privedenih iz cijele Banije.

1944: Zločin nad istarskom heroionom Ružicom Petrović

Ruža Petrović, seljanka i domaćica, rođena u Režancima 17.10.1911., aktivistkinja i organizatorica NOP-a na području Svetvinčenta, doživjela je i preživjela jedan od najzvjerskijih zločina u Istri. 

24. srpnja

24.07.1945 - 25.07.1945: IV. zasjedanje ZAVNOH-a

U Sabornici na Markovom trgu u Zagrebu 24. i 25. srpnja 1945. godine održano je posljednje - IV. zasjedanje - ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske). Zasjedanje otvara Vladimir Nazor koji proglašava ZAVNOH Narodnim saborom Hrvatske. Odluke ZAVNOH-a imale su presudno značenje u hrvatskoj povijesti te su bile ustavno-pravni temelj suvremene Republike Hrvatske.

26. srpnja

1942: Iški ustanak

Mali Iž ima istaknuto mjesto u narodnooslobodilačkoj borbi, ne samo po jedinstvenom i hrabrom podvigu njegovih stanovnika 26. srpnja 1942. god. nego i po velikom broju aktivnih boraca u NOB-i , po velikim ljudskim i materijalnim žrtvama danim za slobodu domovine.

27. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Hrvatske

Dan ustanka naroda Hrvatske se slavi u spomen na oružanu pobunu protiv ustaških zločina nad Srbima u Lici koji je započeo napadom na žandarmeriju u Srbu 27. VII.1941. Radilo se o masovnom ustanku gerilskih jedinica i naroda kotara Donjeg Lapca pokrenutog od strane Komunističke partije Hrvatske. 

1941: Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine

Dan ustanka naroda BiH obilježava se na godišnjicu oružane akcije koju su 27. VII 1941. godine izveli gerilski odredi Bosanske krajine. Oni su tada, uz pomoć seljaka iz okolnih mesta, napali i zauzeli Drvar i Bosansko Grahovo, uništili žandarmerijske stanice Oštrelj, Manastir Rmanj, Potoke, Grkovce i razbili nekoliko manjih odreda ustaša, žandarma i domobrana koji su pokušali da prodru u Drvar. Kasnije je početkom kolovoza narodni ustanak, pod rukovodstvom Pokrajinskog komiteta Komunističe partije Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu, dobio masovne razmjere i proširio se na istočnu Bosnu i Hercegovinu.

kolovoz

1. kolovoza

1937: Osnovana Komunistička partija Hrvatske

U kasnim večernjim satima prvog kolovoza 1937. godine u Anindolu pokraj Samobora osnovana je Komunistička partija Hrvatske. Delegati na osnivačkoj konferenciji su bili: Božidar Adžija, Josip Broz, Anka Butorac, Ivan Dujmić, Pavle Gregorić Brzi, Vlado Janić Capo, Vicko Jelaska, Rade Končar, Josip Kraš, Lovro Kurir, Marko Orešković, Drago Petrović, Stevo Rukavina, Rudi Šimić i Andrija Žaja.

2. kolovoza

1944: Dan sjećanja na žrtve fašističkog genocida nad Romima

Povjesničari procjenjuju da je u holokaustu ubijeno oko 500 000 Roma i Sinta. Kao i Židovi, bili su žrtve rasnih progona koje su provodili nacisti i njihovi fašistički saveznici, među kojima i zločinački režim NDH koji je 1941. uspostavljen na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije. Međutim, radi kontinuiranih rasnih predrasuda i diskriminacije, ovaj genocid je u velikoj mjeri još uvijek nepoznat i nedovoljno istražen. Romi i Sinti su ubijani u logorima smrti, a u logorima prisilnog rada i koncentracijskim logorima umirali su od gladi i bolesti. Mnogi od njih su deportirani i iskorištavani kao prisilna radna snaga na poljoprivrednim gospodarstvima, gradilištima i u industriji. U mnogim zemljama, uključujući Njemačku, preživjeli Romi i Sinti nisu bili priznati kao žrtve nacističkih progona u desetljećima nakon završetka Drugog svjetskog rata.

4. kolovoza

1941: Akcija Botanički vrt

Udarna grupa sastavljena od dvanaest zagrebačkih ilegalaca pod vodstvom Slavka Komara napala je 4. kolovoza 1941. oko podneva bombama, iz Botaničkog vrta, odred Ustaške sveučilišne vojnice koji je izlazio iz studentskog doma u Runjaninovoj ulici: bilo je to napravljeno u znak sjećanja na ubojstvo Krste Ljubičića koje su frankovački studenti počinili 1937. u tom domu. Ova je akcija trebala i ustašama i javnosti pokazati da tragedijom kod Kerestinca komunistički pokret nije uništen. 

6. kolovoza

11. kolovoza

1945: Žene u Jugoslaviji se izborile za pravo glasa

Direktno sudjelovanje velikog broja žena u narodnooslobodilačkoj borbi, kao i autonomno organiziranje i politička edukacija koju su stekle unutar Antifašističkog fronta žena (AFŽ), nedvojbeno su uvelike utjecali na svakodnevnicu jugoslavenskih radnica pa su i doveli do formalno-političke emancipacije žena ostvarivanjem prava glasa.

12. kolovoza

1941: Osnovan Prvi šibenski partizanski odred

U prvim danima kolovoza 1941. sedam dalmatinski partizanski odreda je krenuo prema oslobođenom teritoriju: Splitski, Kaštelansko-trogirski, Vodičko-zatonski, Šibenski, Primoštensko-krapanjski, Sinjski i Solinski partizanski odred. Međutim, jedino je Šibenski polučio djelomičan, ali značajan uspjeh. Njegov ratni put savršen je prikaz kaotičnog stanja u okupiranoj Dalmaciji u ljeto 1941. godine.

23. kolovoza

1943: Crvena armija porazila naciste u Bitci kod Kurska

Bitka kod Kurska vođena je između sovjetskih i nacističkih snaga tijekom ljeta 1943. godine. To je najveća tenkovska bitka u povijesti ratovanja i najznačajnija saveznička pobjeda tijekom 1943. godine. Nacistička ofenziva je započela 5. srpnja, a bitka je završena 23. kolovoza 1943. kad je Crvena armija je zauzela Harkov nakon žestokih uličnih borbi u samom gradu. Nakon toga je Crvena armija obustavila dalje napredovanje na zapad i front se stabilizirao. 

rujan

10. rujna

1942: Osnovana Partizanska ratna mornarica

U Podgori, podno Biokova osnovana je Partizanska ratna mornarica od Primorskog voda – prve jedinice čije su borbene akcije bile usmjerene isključivo na more.

13. rujna

1943: Proglas "Istarski narode"

13. rujna 1943. započeo skup u Pazinu kojemu je na čelu bio Joakim Rakovac. Odmah nakon njegova pozdravnog govora Ljubo Drndić pročitao je Proglas Okružnog NOO-a za Istru, nositelja nove vlasti o priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom. U proglasu pod nazivom Istarski narode stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda. Proglas poručuje da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti.

1943: Poginuo narodni heroj Antun Blažić Šimun

Narodni heroj Antun Blažić - Šimun jedan od organizatora ustanka u ludbreškom kraju. Blažić je napao ustaškog agenta u selu Bikovec u rujnu 1943. Pri povlačenju je smrtno ranjen, a nakon što je potrošio municiju Blažić se ubio posljednjim metkom da ne bi živ pao u ruke neprijatelju.

14. rujna

1941: Diverzija u Glavnoj pošti u Jurišićevoj

Najvažnija akcija koju su zagrebački ilegalci uopće poduzeli 1941. godine dogodila se 14 rujna, kada je pod vodstvom Vilima Galjera izvršena velika diverzija na Glavnoj pošti u Jurišićevoj ulici. Eksploziv, postavljen na šest mjesta, ukupne težine 21 kg, aktiviranje podizanjem slušalice telefonskog aparata u gradu. „Sva stakla na zgradi prsnula su u paramparčad, a kroz prozore je izletjela na ulicu ogromna količina kancelarijskog papira.” Ljudi su se uspaničili i „Jurišićeva je za kraće vrijeme ostala gotovo pusta”. Materijalna šteta bila je golema - na više su dana prekinute ili su bile otežane međumjesne i međunarodne telefonske veze. Ministarstvo je objavilo da je ,,u vezi s tim zločinima proveden izvjestan broj uhićenja”, ali neposredni počinitelji nisu bili pronađeni. Dva dana kasnije za njima je bila raspisana potjernica, plakati s njihovim imenima i slikama pojavili su se na brojnim mjestima u gradu, ali oni nisu uhvaćeni - akcija je tako izvedena da su sudionici akcije, svi redom dotad zaposleni na pošti, u trenutku eksplozije već bili nadomak partizanskih odreda na Kordunu.

16. rujna

1943: Prvo oslobođenje Novog Marofa

U noći na 16. rujan 1943. 3. bataljun NO brigade "Braće Radić" napao je posadu Novog Marofa. Kalnički odred držao je položaj prema Ludbregu. Partizani su se posebno trudili zauzeti željezničku stanicu. Kako su je držali domobrani, oni su se brzo predali te je željeznica blokirana. Oružnici u Marofu pružali su jači otpor, no nakon nekoliko sati borbe predali su se i oni. Sve do veljače 1944., kotar Marof bio je dio slobodnog teritorija nazivan Podravska Republika.

18. rujna

1944: Oslobođen Brač

Brač je oslobođen nakon zajedničke ofenzive NOVJ i Saveznika koja je trajala od 12. do 17. rujna 1944. godine. Nijemci su teško utvrdili mjesto Sumartin sa okolicom na istočnoj obali Brača, s namjerom da ga odlučno brane. Ovo mjesto bilo im je jako važno zbog kontrole plovidbe Bračkim kanalom između Brača i dalmatinske obale.

20. rujna

1943: Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj

ZAVNOH proglašava vraćanje Istre, Rijeke, kvarnerskih otoka, Zadra, Lastova i Palagruže matici zemlji Hrvatskoj.

21. rujna

1943: Pokolj ranjenika u partizanskoj bolnici Stupe

Kad su dvije su satnije ustaša prodrle do mjesta tajne Partizanske bolnice u šumi Stupe na Kalniku došlo je neravnopravne borbe stražara s ustašama tijekom koje su se ranjenici razbježali šumom i posakrivali. 12 nepomičnih bolesnika koji nisu mogli pobjeći masakrirani su i zaklani. Bolnica je uništena i spaljena. Uhvaćene su i dvije bolničarke, jedna je silovana i zaklana.

24. rujna

1941: Osnovana Užička Republika

Nakon što je ustanak u Zapadnoj Srbiji uzeo maha, 21. rujna nacisti su donijeli odluku da napuste Užice. Znajući da odlazak nacista u njega ulazi stotinjak četnika gdje se pridružuje nedićevcima. Nakon što su Zlatiborska, Račanska i Užička partizanska četa stegnule obruč oko grada, predveče 23. rujna većina četnika i žandara je napustila grad. 24. rujna u grad stiče i Crnogorska četa te okupio se i cijeli Užički odred koji je svečano promarširao kroz grad.

25. rujna

1941: Demonstracije splitske omladine protiv talijanizacije

U Splitu je srednjoškolska omladina pod rukovodstvom SKOJ-a demonstrirala protiv pokušaja neprijatelja da je uvuče u razne fašističke organizacije i protiv uvođenja talijanskog jezika u školsku administraciju. Fašističke okupacijske vlasti su rasturile demonstracije, a veći dio omladinaca zatvorile.

26. rujna

26.09.1941 - 27.09.1941: Savjetovanje u Stolicama

Na savjetovanju rukovodilaca narodnooslobodilačkih snaga, održanom 26-27. rujna 1941. godine u selu Stolice, kod Krupnja, donijete su značajne odluke za učvršćenje i razvijanje dalje borbe. Formirani su glavni štabovi u svim pokrajinama, a Glavni štab je preimenovan u Vrhovni štab. Također na savjetovanju je usvojen i jedinstven naziv za borca – partizan i njegova oznaka – crvena zvijezda petokraka.

27. rujna

1943: Nacisti nanovo okupirali Split

Nakon 17 dana partizanskog odupiranja njemačka 7. SS divizija je 27. rujna 1943. godine nanovo okupirala u Split. Njemačko-ustaške snage su po preuzimanju vlasti ubile više stotina civila, a znatan dio civila je prešao k partizanima. U jedinice NOVJ stupio je oko 20.000 ljudi.

1943: Poginuo Boško Buha

Kod sela Jabuka između Pljevalja i Prijepolja, u četničkoj zasjedi, poginuo je narodni heroj Boško Buha. Jedan od najpoznatijih partizana, najčuveniji partizanski bombaš. Borac herojske 2. proleterske brigade. Dječak ratnik koji je za dvije godine ratovanja prošao sito i rešeto najkrvavijih partizanskih bitaka.

1944: U Mauthauzenu ubijen bivši sekretar SKOJ-a, Karlo Hudomalj – Oskar

Karlo Hudomalj – Oskar je u studenom 1942. godine u Beču uspostavio „Antihitlerovski komitet“, koji je pokušao da, pored pripadnika radničkog pokreta, privuče i antihitlerovski nastrojene građane, uključujući čak i političke konzervativce i prosocijalistički orijentirano katoličko svećenostvo. Moskva je preko Poljske poslala poseban tim u Austriju da pomogne u radu Hudomaljeve organizacije. Tim je provaljen u Beču 2. januara 1944. godine. Dva dana kasnije, uhapšen je i Hudomalj. Iz Beča je poslat u koncentracijski logor Mauthauzen, gde je i ubijen od strane SS-a.

28. rujna

1943: Oslobođene Varaždinske Toplice

Varaždinske Toplice oslobodila je NO brigada "Braće Radić" 2. operativne zone NOV i PO Hrvatske poslje dvodnevne borbe protiv eskadrona domobranskog 1. konjičkog puka i oko 150 njemačkih policajaca i žandara. Istovremeno su 17. udarna brigada 10. divizije NOVJ i Kalnički NOP odred odbili pokušaj ustaša da iz Ludbrega i Varaždina priteknu u pomoć napadnutoj posadi. Poginulo je 30, a zarobljeno 166 neprijateljskih vojnika. Brigada je imala 3 mrtva i 21 ranjenog.

1988: Umro Vicko Krstulović

U ljeto 1941. bio je jedan od organizatora antifašističkog pokreta u Dalmaciji, a potom zapovjednik Štaba IV. operativne zone (1942) i zapovjednik IX. dalmatinske divizije (1943), sekretar Oblasnoga komiteta KPH za Dalmaciju, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Nakon rata obnašao je visoke političke dužnosti: bio je zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, ministar u republičkoj i saveznoj vladi, predsjednik Prezidija Sabora NRH (1952–53) te član Centralnog komiteta SKH i Centralnog komiteta SKJ. 

listopad

1. listopada

1942: Pokolj u Gatima

Pokolj oko stotinu stanovnika u selu Gatima i okolnim selima je izvršen od strane četničkih formacija po nalogu komande talijanskog XVIII korpusa, uz logističku podršku talijanske divizije Sassari. Pokolj je izveden kao odmazda u cilju zastrašivanja zbog podrške koje su žitelji Gata i obližnjih sela pružali dalmatinskim partizanima u njihovoj borbi protiv talijanskog okupatora.

1946: Izrečene presude na Nürnberškom procesu

Dana 1. listopada 1946. godine objavljene su presude glavnim nacističkim ratnim zločincima u jednom od najpoznatijih sudskih procesa u povijesti – Nürnberškom procesu. Na tom procesu suđeno je samo dvadesetčetvorici najviših nacističkih dužnosnika. 12 od 22 optuženih osuđeno je na smrt vješanjem, sedmorica su morala u zatvor za ratne zločince, trojica su oslobođena. 

2. listopada

1941: Donesena zakonska odluka - deset za jednoga

Vlada tzv. NDH izdala zakonsku odrebdu: za jednog ubijenog ustašu streljaće se deset komunista.
 

1943: Prvo oslobođenje Tuzle

Oslobođenje Tuzle 2. oktobra 1943. je predstavljalo veliku vojnu i političku pobjedu koju su izvojevale antifašističke jedinice NOV i POJ, odnosno to je bila jedna od najznačajnijih dotadašnjih pobjeda. Slobodna Tuzla - kao važan ekonomski i politički centar, značajna vojno-strateška pozicija okupatora, raskrnica puteva, slobodarski je odjeknula prvenstveno u onim slojevima stanovništva istočne Bosne koji se još nisu opredijelili za NOP, iako su bili antifašistički raspoloženi.

1944: Oslobođen Zrenjanin

Zrenjanin je jedan od prvih gradova u Srbiji koji je oslobođen od fašizma u Drugom svjetskom ratu. Ogromnu ulogu u oslobođenju grada je uz jedinice Narodnooslobodilačkog pokreta imala i ruska Crvena armija. U borbama za Banat poginulo je 220 njenih pripadnika. 

3. listopada

1943: Bitka za oslobođenje Ludbrega - Šemovečka bitka

U ponoć 2./3.10.1943. počela je jedna od najvećih bitaka Drugog svjetskog rata u sjevernoj Hrvatskoj - Bitka za oslobođenje Ludbrega, poznatija i kao Šemovečka bitka. Partizani 17. udarne brigade, Kalničkog partizanskog odreda i brigade "Braće Radić" zajedno su isplanirali plan napada na Ludbreg. U roku od 8 sati gradić je bio oslobođen, uz 17 mrtvih partizana. No, kod sela Šemovec došlo je do teškog okršaja s varaždinskom posadom ustaša koji su krenuli u pomoć Ludbregu. U strašnoj borbi brigada "Braće Radić" pretrpjela je velike gubitke.  

4. listopada

1936: Sukob na Cable Streetu

Sukob na Cable Streetu je naziv za antifašistički kontraprosvjed protiv fašističkog marša kroz Londonski East End 1936. Sukobili su se policija koja je poslana da štitii članove Britanskog fašističkog saveza (BUF) predvođene Oswaldom Mosleyem i mnoštvo antifašističkih demonstranata, lokalnih komunista, anarhista, židova i radnika. 

8. listopada

1943: Strijeljana narodna heroina Olga Ban

Otac Mate i kći Olga, kojoj su bile svega 17 godina, stajali su tog listopadnog popodneva četrdeset i treće na pazinskom groblju, jedno uz drugo, mirno gledajući smrti u oči što je dolazila iz uperenih njemačkih pušaka. Nacisti su joj trenutak prije no što će pucati govorili kako je još mlada, neka obeća da će promijeniti svoja politička uvjerenja i pustit će je. Ali istarska omladinka prkosno je odgovorila: "Jedna mlada skojevka ne mijenja se nikad!"
Njene riječi zagušio je plotun, ali su zauvijek ostale kao legenda i ohrabrenje tisućama drugih istarskih djevojaka i žena.

9. listopada

1967: Ubijen Che Guevara

Dana 8. listopada 1967. godine Che je zarobljen s još 17-ero gerilaca. Fotografije iz toga razdoblja prikazuju fizički iscrpljenog Chea. Iako je gerila bila mala te potpuno oslabljena bolivijskoj vojsci i američkim obavještajcima trebalo je 9 mjeseci da im uđu u trag. Ujutro 9. listopada 1967. Mario Terán ušao je u napuštenu zgradu škole, u La Higueri, te streljao Ernesta Che Guevaru zajedno sa sindikalnim vođom iz bolivijskog grada Orura, Wilijem.

10. listopada

1919: U Zagrebu osnovan SKOJ

SKOJ je utemeljen 10. listopada 1919. godine, na konferenciji održanoj u Zagrebu u nazočnosti oko 50 izaslanika komunističkih omladinskih organizacija iz Kraljevine SHS. Na konferenciji je izabran privremeni Središnji odbor sa sjedištem u Zagrebu. Iako je zabranjen samo dvije godine od svog osnivanja i povremeno žestoko progonjan, nastavio je sa radom u ilegali i bio je utjecajna organizacija među revolucionarnom omladinom u Kraljevini Jugoslaviji, a naknadno je postao važan organizator partizanskog otpora okupaciji Sila Osovina i domaćih kvinslinških snaga.

1941: Ustaške vlasti započele rušenje zagrebačke sinagoge

Devastacija sinagoge je započeta 10. listopada 1941., a završena je u travnju 1942. Cijeli je proces fotografiran u propagandne svrhe, a fotografije su javno izložene na Antisemitskoj izložbi u Zagrebu. Fotografije su također izložene i u Dubrovniku, Karlovcu, Sarajevu, Vukovaru i Zemunu kao ilustracija "rješavanja židovskog pitanja u NDH".

1944: Obješena Palmina Piplović

Imala je 22 godine kad su je 7. listopada 1944. Nijemci uhapsili. Tri dana mučena je u zatvoru. Kroz kakve je strahote prošla, nikada nećemo saznati. Moglo se vidjeti da su joj čupali nokte. Što su sve drugo činili, zaklonila je odjeća, a potom plitki, neoznačeni grob. Zajedno s Nikolom Zavoreom i njemačkim vojnikom, stanovitim brijačem Fritzom, obješena je o stup električne rasvjete na predjelu Ljubinac, na putu između Bilankuše i Majdana. Razlog? Poticali su njemačke vojnike da dezertiraju.

11. listopada

1941: Dan ustanka naroda Makedonije

Iako je i prije bilo akcija protiv okupatora u Makedoniji, napad Prilepskog partizanskog odreda na bugarsku policijsku stanicu, zatvor i telefonsku centralu u Prilepu, 11. listopada 1941. godine u Prilepu označili početak ustanka u Makedoniji.

1946: Alojzije Stepinac osuđen zbog suradnje s ustaškim režimom

Stepinac se između ostalog osuđuje i zbog pomaganja terorističkoj fašističkoj skupini Eriha Lisaka, zbog čega bi i danas u svakoj zemlji bio osuđen na puno težu kaznu. Erih Lisak je bio Pavelićev najbliži suradnik, ravnatelj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, jedna od najodgovornijih osoba za teror, ubijanja i deportacijeu tzv. NDH. On se vratio iz Austrije 15. rujna 1945. te je došao u Zagreb, na Kaptol, gdje se susreće sa Stepincem kako bi pomogao organizaciju križarskih skupina i podigao ustanak protiv narodnih vlasti.

Stepinac se između ostalog osuđuje i zbog pomaganja terorističkoj fašističkoj skupini Eriha Lisaka, zbog čega bi i danas u svakoj zemlji bio osuđen na puno težu kaznu. Erih Lisak je bio Pavelićev najbliži suradnik, ravnatelj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, jedna od najodgovornijih osoba za teror, ubijanja i deportacijeu tzv. NDH. On se vratio iz Austrije 15. rujna 1945. te je došao u Zagreb, na Kaptol, gdje susreće se sa Stepincem kako bi pomogao organizaciju križarskih skupina i podigao ustanak protiv narodnih vlasti.
Stepinac se između ostalog osuđuje i zbog pomaganja terorističkoj fašističkoj skupini Eriha Lisaka, zbog čega bi i danas u svakoj zemlji bio osuđen na puno težu kaznu. Erih Lisak je bio Pavelićev najbliži suradnik, ravnatelj Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost, jedna od najodgovornijih osoba za teror, ubijanja i deportacijeu tzv. NDH. On se vratio iz Austrije 15. rujna 1945. te je došao u Zagreb, na Kaptol, gdje susreće se sa Stepincem kako bi pomogao organizaciju križarskih skupina i podigao ustanak protiv narodnih vlasti.

12. listopada

1943: Počelo drugo zasjedanje ZAVNOH-a u Plaškom

U Plaškom započelo Drugo zasjedanje ZAVNOH-a. Trajalo je do 15 listopada, kada su izabrani novi Izvršni odbor i 47 novih vjećnika. Predstavnici Hrvata, Srba i nacionalnih manjina koje žive u Hrvatskoj jednodušno su izrazili volju da se nova Jugoslavija izgradi na načelu federacije i da Hrvatska uđe u nju kao ravnopravna federalna jedinica. Potvrđena je odluka Izvršnog odbora od 20. rujna 1943. o priključenju svih dijelova Hrvatske koji su prema Rimskim ugovorima iz 1941. bili pripali Italiji donošenjem »Proglasa o vraćanju Hrvatskoj Istre, Zadra, otoka i drugih teritorija pod talijanskom okupacijom«.

13. listopada

1941: Streljanje omladinaca na Šubićevcu

Talijanski fašisti su 11. 10. 1941. uhapsili 27 Šibenčana. Poslije dva dana batinanja jedanaest uhapšenika je pušteno na slobodu, deset odvedeno u internaciju, dok su ostala šestorica osuđena na smrt strijeljanjem. Osuđeni na smrt bili su omladinci Bujas Mate, Višić Blaž, Belamarić Ante, Junaković Drago, Vrljević Duško i Lasić Ivica. Gledajući u smrt, ti su omladinci klicali Partiji i Narodnooslobodilačkoj borbi, pljuvali na fašiste i dovikivali im, da će ih drugovi osvetiti. Strijeljanje je izvršeno na Šubićevcu 13. 10. 1941. godine.

14. listopada

2012: Umro Branko Črnac Tusta

U 57. godini od posljednica karcinoma umro je Tusta, frontmen punk-grupe KUD Idjoti, benda koji se svojom glazbom neumorno borio za radnike, obespravljene, siromašne, antifašizam i socijalnu državu.

15. listopada

15.10.1944 - 23.10.1944: Bitka na Vukovu Klancu

Bitka za Vukov klanac vodila se na prostoru od Metkovića i rijeke Neretve na zapadu Pelješca sa Stonom na jugu i isključno Popovo polje na sjeveru. U ovoj bitci sudjeluje glavnina 369. legionarske divizije "Vražje"- 369. i 370. puk, i 9. ustaška brigada, topništvo, tenkovi i druga motorizacija koja se izvlačila iz Dubrovnika. Od jedinica 8. korpusa bila je samo 1. i 11. dalmatinska i grupa otočkih partizanskih odreda. Ove je postrojbe s Pelješca pomagala jedna britanska baterija, a bilo je i nekih zračnih udara savezničkog zrakoplovstva. Neprijatelj je bio nadmoćniji u ljudstvu i borbenoj tehnici. Bitka za Vukov klanac je trajala sedam dana, skoro sve u vrlo žestokoj, krajnje odsudnoj borbi u kojoj su se obostrano smjenjivali napadi i obrana, dok nije na kraju nadvladala kvaliteta i sposobnost 1. i 11. dalmatinske brigade 26. divizije, a poražena njemačka 369. divizija.

16. listopada

1968: "Black power" na olimpijadi u Meksiku

Na Olimpijskim igrama u Méxicu afroamerički sprinteri Tommie Smith i John Carlos podignuli su šaku s crnom rukavicom u znak pozdrava crnačkoj moći tokom intoniranja američke nacionalne himne nakon što im je dodijeljena zlatna odnosno brončana medalja na Olimpijskim igrama. 

17. listopada

1929: U Puli strijeljan Vladimir Gortan

Vladimir Gortan je strijeljan u uvali kraj grada Pule koji danas nosi ime "Gortanova uvala". Zbog svoje revolucionarne djelatnosti postao je simbolom nacionalne i antifašističke borbe Hrvata i Slovenaca u Istri protiv fašističkih vlasti.

18. listopada

1944: Oslobođen Dubrovnik

Poslje dvodnevnih borbi, pred sumrak, 18. listopada 1944. Treći bataljon Druge dalmatinske proleterske udarne brigade uššao je u Dubrovnik, a za njim čete Prvog bataljona iste brigade i dijelovi Desete hercegovačke brigade. Dubrovnik je branila glavnina 369. puka njemačke 369. legionarske divizije, mornarička pješadija, obalska artiljerija i oko 400 ustaša i domobrana.

1987: Ubijen Thomas Sankara

Thomas Sankara je bio inspiriran kubanskim revolucionarima Fidelom Castrom i Che Guevarom, te ganskim vođom Jerryem Rawlingsom. Pokrenuo je niz reformi koje je nazvao demokratskom i narodnom revolucijom, a njegova politika temeljila se na antiimperijalizmu, borbi protiv korupcije, pošumljavanju zemlje, iskorijevanju gladi, te stavljanju obrazovanja i pružanja zdravstvenih usluga na prvo mjesto. 

19. listopada

2017: Zapalio se Piotr Szczęsny

Poljak Piotr Szczęsny se u znak protesta zbog vladavine ekstremno desne stranke Pravo i Pravda zapalio ispred Palače kulture i zananosti u središtu Varšave. Prije toga je na megafon izgovarao protuvladine slogane i tako prizivao pažnju prolaznika, dijelio letke u kojima je objasnio da se na ovako očajnički čin odlučio zbog svega u što sadašnji vladajući konzervativci iz PiS-a, predvođeni Jaroslawom Kaczyńskim pretvaraju Poljsku i zamolio prolaznike i liječnike neka ga ne pokušaju spasiti. Potom je planuo, i premda su vatrogasci intervenirali, Szszęsny je umro poslije deset dana.

20. listopada

1944: Oslobođen Beograd

Poslje sedmodnevnih borbi, lomeći uporan otpor djelova nemačke armijske grupe "Felber", 1. armijska grupa NOVJ (1. proleterski i 12. udarni korpus) i jedinice 3. ukrajinskog fronta Crvene armije oslobodili Beograd. Tisuće Beograđana uzele su učešća u borbama za oslobođenje svoga grada. Neprijatelju su nanjeti veliki gubici u ljudstvu i materijalu. Poginulo je oko 15.000, a zarobljeno oko 9.000 njemačkih vojnika i oficira. Jedinice Crvene armije imale su oko 1.000 poginulih, a jedinice NOVJ 2.952 poginula.

1992: Umro Koča Popović

Baš na Dan oslobođenja u Beogradu je 1992. umro Koča Popović - školovani oficir i filozof, istaknuti nadrealistički pjesnik, književnik, partizanski vojskovođa, jugoslavenski diplomat, narodni heroj Jugoslavije i potpredsjednik Jugoslavije.
Koča je bio poručnik Španske republikanske armije, a potom komandant čuvene Prve proleterske brigade (kasnije Prve proleterske divizije) tokom narodnooslobodilačke borbe Jugoslavije.

21. listopada

1941: Kragujevački oktobar

Kragujevački oktobar je jedan od najvećih fašističkih zločina koji su počinili njemački vojnici, potpomognuti od srpskih dobrovoljaca i Srpske državne straže. Sakupili su sve muške osobe iz Kragujevca između 16 i 60 godina, uključujući i đake 5. razreda kragujevačke gimnazije, i izabrali oko tri tri tisuće žrtava među njima. 

22. listopada

1936: Osnovane Internacionalne brigade

Na dan 22. oktobra, republikanska komanda odlučila je osnovati Internacionalne brigade kojima će zapovijedati operativci Kominterne regrutirani među strancima što su pohrlili u obranu Republike već u prvim mjesecima od pokušaja puča. 

23. listopada

1944: Oslobođen Novi Sad

Partizani i crvenoarmjci su u Novi Sad ušli nakon Beogradske operacije nastupajući ka Mađarskoj i Hrvatskoj i goneći fašističke trupe Mađarske, Njemačke, NDH, četnike Draže Mihajlovića i druge kvislinške trupe koje su bježale. Novi Sad je tog 23. oktobra 1944. godine oslobodioce dočekao sa skoro uništenom industrijom, bez struje i trećinom stanovnika manje nego prije rata, jer je preko 20.000 ljudi protjerano, a više od 5.000 ubijeno u stratištima, odnosno poginulo u jedinicama NOB-a.

1944: Poginuo narodni heroj Ivan Milutinović

Prebacujući se preko Dunava šlepom u tek oslobođeni Beograd, poginuo je od eksplozije njemačke riječne mine član VŠ NOV i POJ i član Politbiroa CK KPJ Ivan Milutinović.

26. listopada

1943: Osnovana Čehoslovačka narodnooslobodilačka brigada „Jan Žižka Trocnova“

Čehoslovačka brigada „Jan Žižka Trocnova“ osnovana je 26. listopada 1943. godine kada je prvi put postrojena na Bučju u blizini Pakraca. Kroz brigadu je tijekom rata prošlo više od 3500 boraca, oko 700 ih je poginulo a oko 800 je bilo ranjeno.

1944: Oslobođen Split

26. listopada 1944. godine partizani su oslobodili Split – grad u kojem je osnovan prvi ilegalni partizanski pokret i to na blagdan sv. Duje, grad u kojem je svaki drugi stanovnik bio uključen u Narodno oslobodilački pokret (NOP), grad u kojem su pokrenute i prve antifašističke novine. Zvale su se „Naš izvještaj“ da bi 1943. godine prerasle u „Slobodnu Dalmaciju“, a u izvanrednom izdanju na dan oslobođenja grada Splita na naslovnici su donijele samo jedan naslov: „Oslobođen je Split, ponos hrvatske Dalmacije“.

2012: Umro Joža Horvat

U Zagrebu je u 97-oj godini umro Joža Horvat, partizan, književnik i moreplovac. Ostavio nam je svoj veliki opus, ali i vrijedna svjedočanstva o NOB-u.

28. listopada

studeni

2. studenog

1943: SS divizija "Prinz Eugen" izvršila pokolj po selima u okolici Ploča

Pripadnici zloglasne SS divizije „Prinz Eugen“ 2. studenog 1943. su iz sela Baćina, Peračko Blato, Plina Istočna, Plina Zapadna, Staševica i Gradac pobili oko 110 stanovnika. 

prosinac

4. prosinca

5. prosinca

1918: Prosinačke žrtve u Zagrebu

Potpuno suprotno svim javno dostupnim historijskim činjenicama i dokumentima "prosinačke žrtve" u Zagrebu 5. XII. 1918. se danas prikazuje jednako kao i za vrijeme NDH, samo kroz nacionalističku prizmu prešućujući socijalne aspekte prosvjeda. Ne spominje se klicanje republici kontra još jedne monarhije i boljševičkoj revoluciji. Izvor za ovaj potpuno nacionalistički i revizionistički prikaz "prosinačkih žrtava" dolazi iz knjige Rudolfa Horvata "Hrvatska na mučilištu" izdane 1942. u tzv. NDH. 

6. prosinca

1942: Osnovan Antifašistički front žena

Antifašistički front žena Jugoslavije osnovan je na Prvoj zemaljskoj konferenciji žena održanoj šestog decembra 1942. godine u Bosanskom Petrovcu, na kojoj je sudjelovalo 166 delegatkinja iz cijele Jugoslavije.