Srijeda 26.9.2018.

ožujak

2. ožujka

1921: Labinska republika

Proglašena je Labinska republika od pobunjenih istarskih rudara koji su ustali protiv nadolazeće talijanske fašističke politike. Ovaj ustanak istarskih rudara smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom uopće. Labinska republika bila je kratkotrajna samoupravna republika rudara. Danas je taj dan isto tako i međunarodni dan rudara

6. ožujka

06.03.1945 - 21.03.1945: Bolmanska bitka

Bitka kod Bolmana je vođena od 6 do 21. ožujka 1945. godine između jedinica Jugoslavenske armije, Crvene armije i Bugarske armije na jednoj strani i jedinica njemačkog Wehrmachta na drugoj strani. Pobjedu su odnijele jedinice JA i Crvene armije. Ova bitka je bila druga najveća vođena bitka u Baranji poslije bitke kod Batine.

12. ožujka

1943: Stradanje biogradskih i vodičkih partizana kod Srime

Talijanski okupatori su krajem zime 1943. odnosno nadomak proljeća treće ustaničke godine pokušali jakim snagama izvršiti snažnu ofenzivu na partizanske snage. Računa se da je u toj ofenzivi sudjelovalo oko 10.000 talijanskih vojnika i jedinica tzv. antikomunističke milicije (četnika). Ofenziva je bila usmjerena na teritorij Vodica s namjerom da se konačno obračuna s primorskim partizanskim snagama koje su do tada dosta uspješno djelovale na tome području povezujući teritorij primorja s unutrašnošću. Ofenziva je počela 7. i trajala je sve do 23. ožujka 1943.

13. ožujka

1946: OZNA uhapsila Dražu Mihailovića

Odjeljenje za zaštitu naroda hapsi Dražu Mihailovića 

14. ožujka

1908: Rođen Koča Popović

Rođen 14. ožujka 1908. godine, u beogradskoj obitelji Popović, jednoj od najbogatijih u Srbiji, sin krupnog kapitaliste, Konstantin “Koča” Popović trebao je imati pomno isplaniranu budućnost, ne previše ispunjenu ludim zapletima i obratima. Pa ipak, u 84 godine svoga života prošao je put od švicarskog katoličkog samostana u kojemu se školovao na francuskome jeziku, da bi na srpskohrvatskome progovorio tek po povratku u Beograd, do sarajevske oficirske škole koju završava kao oficir artiljerije da bi odmah stekao i čin potporučnika, pariške Sorbone na kojoj diplomira filozofiju, revolucionarnih kružoka pariških umjetnika u čijem društvu u potpunosti prihvaća marksizam i postaje jedan od važnijih teoretičara srpskog nadrealizma (i sam je pisao poeziju), učlanjenja u KPJ 1933., pješačenja preko Pirineja u zaraćenu Španjolsku gdje se pridružuje republikanskim snagama kao instruktor artiljeraca, francuskog logora St Cyprien iz kojeg se izvlači tajnim kanalima Komunističke partije, zatvora u Sremskoj Mitrovici, Jugoslavenske kraljevske vojske, pozicije komandanta Kosmajskog i Posavskog partizanskog odreda te Prve proleterske brigade, a poslije rata gotovo deset godina obnaša dužnost šefa jugoslavenske diplomacije.

17. ožujka

1942: Ubijena Nada Dimić

U dobi od 18 godina ubijena je u ustaškom logoru Stara Gradiška narodna heorina Nada Dimić jer se aktivno suprotstavljala vladajućem fašističkom režimu.

19. ožujka

1943: Poginuli Ivan Mečar-Dugi i Stjepan Bubanić-Elektrika

Na ulicama zagrebačkog Medveščaka u zajedničkom okršaju s ustaškom policijom na današnji dan 1943. poginuli su Ivan Mečar-Dugi (politički sekretar Mjesnog komiteta KPH) i Stjepan Bubanić-Elektrika (tehničar V rajonskog komiteta MK KPH1). Obojica su nakon rata, 24. srpnja 1953. godine, proglašeni za narodne heroje Jugoslavije.

21. ožujka

1913: Rođen Ivan Goran Kovačić

Na prvi dan proljeća 1913. godine u Lukovdolu je rođen Ivan Kovačić. U njegovu čast svake se godine na današnji dan u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće. Nadimak Goran s kojim se potpisivao uzeo je kao znak pripadnosti svom zavičaju. U partizane je otišao zajedno s Vladimirom Nazorom i tamo napisao neke od svojih najvažnijih djela. Njegova poema Jama toliko snažno opisuje ratne strahote i zločine da predstavlja najveće djelo proturatne poezije na svijetu.

26. ožujka

1900: Rođen Josip Kraš

U Vuglovcu kraj Ivanca rođen je sindikalist, komunist, revolucionar, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

28. ožujka

28.03.1944 - 29.03.1944: Pokolj u potkamešničkim selima

Nakon žestokih borbi između legionarskih, SS i njemačkih divizija te djelova ustaških bojni protiv partizanskih jedinica na području Cetinske krajine, okupatorske i kvislinške snage su poduzele akciju osvete nad civilnim stanovništvom koje je potpomagalo narodno oslobodilačke jedinice. U masovnim ubojstvima uglavnom žena, djece i staraca u selima podno planine Kamešnice stradalo je od 1400 do 1800 stanovnika. Vojska je napravila obruč oko sela. Stanovci su nabijeni u kuće, te su zatim izrešetani mitraljezima. Nakon toga kuće su zapaljene. Rijetki svjedoci su preživjeli, uglavnom djeca zarobljena ispod mrtvih.

travanj

6. travnja

1945: Oslobođeno Sarajevo

5. IV. 1945. u 17 sati, kroz Višegradsku kapiju, ušle su prve partizanske jedinice za oslobođenje grada Saraje­va, 16. muslimanska NOU brigada. 6. IV. 1945. slomljen je otpor Nijemaca i pripadni­ka NDH i Sarajevo je oslobođeno.

1945: Oslobođen Čakovec

Točno 4 godine nakon okupacije oslobođen je Čakovec. Jedinice bugarske 16. pješadijske divizije, vodeći žestoke borbe protiv njemačkih snaga, zauzele Čakovec u koji tad ulaze Međumurci iz partizanskih jedinica Kalničkog odreda.

1945: Poginuo Vladimir Perić Valter

U okupirano Sarajevo Vladimir Perić Valter je stigao u ljeto 1943. godine, po naređenju rukovodećih ljudi Narodnooslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine. Njegov zadatak bio je oživljavanje sarajevskog ilegalnog pokreta, organiziranje obavještajne službe i provođenje operacija koje su okupatoru i domaćim izdajnicima imale pokazati da je slobodarski duh Sarajeva nemoguće slomiti. Poginuo je na dan kad će partizanske jedinice pobjednički umarširati u Sarajevo.

12. travnja

1945: Probijen Sremski front

12. travnja 1945. jedinice JA su nakon skoro šest mjeseci probile njemačko-ustašku obrambenu liniju Šid-ušće Drine u Savu. 

13. travnja

1945: Oslobođeni Vinkovci

Jedinice 21 udarne i 48. udarne divizije JA poslje devetsatne žestoke borbe oslobodile Vinkovce. Djelovi ustaško-domobranske 3. lovačke divizije i 1232. puk njemačke 41. pješadijske divizije povukli su se prema Đakovu. 

14. travnja

1937: Frankovci ubili Krstu Ljubičića

Krsto Ljubičić je bio je student Pravnog fakulteta i jedna od prvih fašističkih žrtava na Zagrebačkom univerzitetu. Nakon sukoba antifašista i frankovaca dok se sam vraćao nakon protesta doma, frankovci su ga izboli noževima u blizini Botaničkog vrta u Zagrebu. 1941. godine, omladinska grupa je osvetila Krstu bombaškim napadom na ustašku kolonu. 

1945: Oslobođen Osijek

U rano jutro 14. travnja 1945. godine partizanske jedinice, napredujući iz smjera Josipovca i Sarvaša, oslobodile su grad Osijek od četverogodišnje fašističke okupacije. Prve jedinice koje su ušle u grad bile su Osječka brigada u sastavu 51. divizije JA i 8. brigada 36. divizije JA.
Oslobođenje Osijeka označilo je kraj fašističkog terora koji je započeo u travnju 1941. kada je razorena sinagoga u današnjoj Županijskoj ulici, a koji se nastavio ubojstvima i deportacijama u logore smrti NDH i Trećeg Reicha najvećeg broja osječkih Židova i Srba, ali i likvidacijom hrvatskog stanovništva u odmazdama ili zbog otpora tadašnjem zločinačkom režimu koji je Europu pretvorio u masovno gubilište.

19. travnja

19.04.1943 - 16.05.1943: Ustanak u varšavskom getu

Ustanak u varšavskom getu trajao je od 19. travnja do 16. svibnja 1943. To je bio prvi oružani ustanak u tadašnjem Reichu. Bio je to čin otpora protiv nacističkog plana da se preostala populacija geta prebaci u logor Treblinku. Ustanak je započeo nakon što su se stanovnici odbili predati SS brigadiru Jürgen Stroopu, koji je onda naredio da se geto zapali blok po blok. Ukupno 13.000 Židova je ubijeno, pola njih je bilo zapaljeno ili ugušeno. Nepoznate su točne brojke stradalih nacista, a kreću se od 17 do 300. Bio je to najveći židovski ustanak za vrijeme Drugog svjetskog rata.

23. travnja

1916: Rođen Ivo Lolo Ribar

U Zagreb u Reinerovoj ulici br. 4, 23. travnja 1916. rodio se Ivan Ribar. Jedan je od organizatora i predvodnika omladinskog i studentskog revolucionarnog pokreta u Jugoslaviji, sekretar CK SKOJ i predsjednik USAOJ, član Vrhovnog štaba NOV i POJ i narodni heroj Jugoslavije.

25. travnja

1929: Ubijen Đuro Đaković

Đuro Đaković kao sindikalni vođa, jedan od osnivača KPJ 1919. godine, organizacijski sekretar CK KPJ od 1928. godine te veliki protivnik šestosiječanjske diktature, 1929. godine biva uhićen, mučen te odveden na tadašnju jugoslavensko-austrijsku granicu i od žandara ubijen pri insceniranom bijegu.

1945: Elbe Day - susret savezničkih armija na rijeci Labi

Sudbonosni susret Crvene armije koja je nadirala s istoka i zapadnih saveznika koji su dolazili sa zapada, najavio je skori potpuni poraz nacističke Njemačke i ostao u povijesti upamćen kao "Elbe Day".

1945: Obljetnica oslobođenja Italije

Obljetnica oslobođenja Italije (tal. Anniversario della liberazione d'Italia), nacionalni praznik u Italiji kojim se komemorira svršetak Drugog svjetskog rata i nacističke okupacije ove zemlje. Poznat je i pod nazivima Fešta oslobođenja (tal. Festa della Liberazione), obljetnica otpora (tal. anniversario della Resistenza) ili jednostavno Dvadeset i peti aprila (tal. Venticinque aprile)

1974: Revolucija karanfila

Revolucija karanfila (Revolução dos Cravos) naziv je za gotovo nenasilni, ljevičarski, vojskom predvođeni državni udar, koji se odigrao 25. travnja 1974. godine.

27. travnja

1941: Dan osvobodilne fronte

Oslobodilačka fronta slovenskog naroda (sl. Osvobodilna fronta slovenskega naroda), poznata kao Osvobodilna fronta, je bila slovenska antifašistička organizacija, koja je okupljala većinu slovenskih antifašističkih stranaka i organizacija u borbi protiv okupatora i domaćih kvislinga.

U vili književnika Josipa Vidmara u Rožnoj dolini održan sastanak predstavnika nekoliko političkih stranaka i kulturnih radnika na kojem je osnovana Protiimperialistična fronta (PIF), koja je 22. 6. 1941. promijenila naziv u ‪Osvobodilna fronta‬ slovenskega naroda (OF SN). Narednih godina se oružano borila protiv fašističke okupacije Slovenije. Djelovala je sve do 1953. kada je postala republički ogranak Socijalističkog saveza radnog Naroda Jugoslavije, odnosno Socijalistički savez radnog naroda Slovenije.

2018: Rođen Vicko Krstulović

Vicko Krstulović je rođen u Splitu 1905. godine. Od 1922. član KPJ, 1939. izabran za političkog sekretara Pokrajinskoga komiteta KPJ za Dalmaciju, od 1940. član Centralnog komiteta KPH i Centralnog komiteta KPJ; uhićivan i zatvaran. U ljeto 1941. bio je jedan od organizatora ustanka u Dalmaciji, a potom zapovjednik Štaba IV. operativne zone (1942) i zapovjednik IX. dalmatinske divizije (1943), sekretar Oblasnoga komiteta KPH za Dalmaciju, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Nakon rata obnašao je visoke političke dužnosti: bio je zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, ministar u republičkoj i saveznoj vladi, predsjednik Prezidija Sabora NRH (1952–53) te član Centralnog komiteta SKH i Centralnog komiteta SKJ. Zauzimao se za jadransku orijentaciju Jugoslavije i Hrvatske.

30. travnja

1944: Pokolj u selu Lipa

30. travnja 1944. pripadnici Hitlerovih postrojbi Wehrmachta i SS-a, Mussolinijevih crnokošuljaša, ali i hrvatskih i slovenskih četnika, udruženim snagama izvršili nečuven masakr nad 280 stanovnika Lipe. Tijekom dva sata mučeno je, ubijeno i spaljeno među 280 stanovnika, čak 72 djece, od kojih je Bosiljka Iskra, imala samo šest mjeseci, a najstarija žrtva bio je Anton Juričić, ubijen u 83. godini. Ubijen je 121 maloljetnik.

svibanj

3. svibnja

1945: Oslobođena Rijeka

Rijeka je nakon borbe koja je trajala od 16. travnja do 3. svibnja 1945. oslobođena od njemačkih okupatora i domaćih izdajnika ustaša i četnika. U šumovitim područjima oko grada i u gradu vodile su se žestoke i krvave bitke i u njoj je život izgubilo gotovo tri tisuće pripadnika 4. jugoslavenske armije, prethodno formirane od 8. dalmatinskog korupusa i 11. hrvatskog korupsa. Grad, luka i mostovi su ostali potpuno razrušeni.

8. svibnja

1945: Oslobođen Zagreb

FOTOGALERIJA I DOKUMENTARNI FILM Nakon četiri godine fašističke okupacije Zagreb je napokon oslobođen. Donosimo vam pregled događanja nakon povlačenja okupatora, ustaša i četnika. Upoznat ćemo se s ulogom Narodne zaštite te pratimo kretanje jedinica koje su prve ušle u Zagreb.

11. svibnja

1945: Miting oslobođenja grada i zemlje

VIDEO - Miting oslobođenja grada i zemlje jedan od najvećih skupova na Jelačić placu u povijesti. 

16. svibnja

1944: Dan romskog otpora

U logoru Auschwitz II-Birkenau nacisti su u planu imali egzekuciju veće skupine Roma u plinskim komorama, no naišli na neočekivano žestoki otpor - otprilike 6000 Roma odbilo je SS stražare zabarikadiravši se u zgradama logora.

S obzirom da su saznali za planiranu likvidaciju, zarobljenici su napravili improvizirano oružje od metala, drva, cijevi, kamenja i ostalog otpadnog materijala koji im je došao u ruke. Prema sjećanjima preživjelih i svjedočenjima prisutnih, internirci su natjerali logorske čuvare na povlačenje, a iako su neki zarobljenici bili ubijeni već te noći, čin otpora osigurao je Romima i Sintima odgodu smaknuća za nekoliko mjeseci. 

22. svibnja

23. svibnja

1942: Partizanska avijacija

23.maja 1942. godine. u 9:30 h sa piste banjalučkog aerodroma poletio je avion „Potez 25“ iz sastava Zrakoplovstva NDH. Pilot Franjo Kluz je imao zadatak da isporuči 7 pušaka, municiju i konzerve domobranskoj posadi u Sanskom Mostu. Malo poslije njega uzletio je i drugi avion „Brege 19“ koji je trebao isporučiti 100 kg soli i sanduk municije domobranima u Gornjoj Sanici. Posadu aviona su činili pilot Rudi Čajavec i mehaničar mitraljezac Mišo Jazbec.

Oba aviona su sletjela na aerodrom Urije kod Prijedora. Prijedor je bio oslobođen sedam dana prije i to je u tom trenutku bio najveći slobodni grad u cijeloj okupiranoj Evropi. Sada su partizani imali vlastitu avijaciju što je do tada bio jedinstven slučaj u svijetu da pokret otpora na okupiranoj teritoriji posjeduje avione. Prebjeg prvih pilota sa avionima u partizane nije bio slučajan već organizirana i brižljivo planirana akcija banjalučkih komunista.

1943: Streljan Milutin Ivković - Milunac

U ranu zoru 23. maja 1943. godine, na gubilištu u Jajincima streljan je u dobi od 37 godina dr Milutin Ivković - Milutinac. Dr. Ivković je bio ugledni beogradski dermatolog, između ostaloga poznat i po tome da je besplatno liječio i skupljao novac za liječenje beogradske sirotinje.

25. svibnja

1943: Ustaše ubile fra Karla Ćuluma

Historijski revizionizam nagriza spomen na fra Karla Ćuluma kojem je borački savez podigao spomen ploču ispred crkve u Zavojanima kraj Vrgorca. Prenosimo članak Branka Radonića u Makarskoj kronici  koji donosi talijanske, ustaške i partizanske dokumente koji jasno govore tko je u Zavojanima ubio fra Karla Ćuluma - suradnika narodnooslobodilačkog pokreta.

26. svibnja

28. svibnja

1943: Brigada "Rade Končar" uništila Zrakoplovnu školu NDH

XIII. proleterska brigada "Rade Končar" napala je i na prepad uništila Zrakoplovnu školu NDH u Svetoj Nedelji kod Zagreba, uništivši pri tom sav zrakoplovni materijal. Napad je bio veliko iznenađenje za Zapovjedništvo zrakoplovstva, jer se u neposrednoj blizini škole u dvorcu Kerestinec nalazio jak ustaški garnizon.

lipanj

13. lipnja

14. lipnja

1943: Zasjedanje ZAVNOH-a u Plitvičkim jezerima

U Plitvicama je održana druga sjednica prvog zasjedanja ZAVNOH-a, kada je ZAVNOH formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta u Hrvatskoj, ali je de facto obavljao i zadaće najvišega tijela vlasti u Hrvatskoj. Na tom je zasjedanju formiran Izvršni odbor, čiji predsjednik postaje hrvatski književnik Vladimir Nazor. Prihvaćena su dva dokumenta: Plitvička rezolucija i Proglas narodima Hrvatske.

srpanj

4. srpnja

1941: Dan borca

Praznik ustanka naroda Jugoslavije slavi se u spomen na sastanak u vili Vladislava Ribnikara na Dedinju u Beogradu, na godišnjicu sjednice Politbiroa Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije na čelu sa generalnim sekretarom KPJ Josipom Brozom Titom, kad je donesena odluka o dizanju općenarodnog ustanka protiv nacifašističkog okupatora i domaćih slugu

7. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Srbije

U selu Bela Crkva kod Krupnja dogodio se prvi oružani sukob između partizanskih ustanika i oružane sile kvislinške vlasti u Srbiji. Taj datum je desetljećima kasnije proslavljan kao Dan ustanka naroda Srbije.

9. srpnja

1941: Strijeljanje prve skupine talaca iz logora Kerestinec

U Maksimirskoj šumi su strijeljani zatočenici logora Kerestinec: dr. Božidar Adžija, Ognjen Prica, Otokar Keršovani, dr Ivo Kun, Zvonimir Richtman, Ivan Korski, Viktor Rosenzweig, Sigismund Kraus, Simo Crnogorac i Alfred Bergman. To je bila ujedno i prva javna najava da se ustaška vlast u Zagrebu odlučila na naj­drastičnije oblike političkog nasilja, tj. ubijanje po samovoljnom odabiru, mimo svakog zakonskog postupka, istrage ili utvrđene krivnje. Izbor strijeljanih ukazivao je da će prve na udaru biti elite „nepoćudnih” - komunisti i Židovi.

11. srpnja

1970: Umro Većeslav Holjevac

Većeslav Holjevac, narodni heroj, organizator ustanka u Kordunu i najuspješniji gradonačelnik Zagreba. Poznata je i njegova akcija partizanskog upada u Karlovac u studenom 1941. Krajem 1942. postavljen je na dužnost političkog komesara Prvog hrvatskog korpusa. U toku rata sudjelovao je u mnogim borbama u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji, a također i u završnim operacijama za oslobođenje Istre i Trsta. Poslje oslobođenja Zagreba 8. 5. , bio je komandant grada, a potom komandant Vojne uprave Jugoslavenske armije u Istri.

Za vrijeme njegova mandata kao gradonačelnika grada Zagreba od 1952. do 1963 proveo je smjele urbanističke zahvate, a Zagreb je "prešao preko Save". 

12. srpnja

1942: Streljani svi muškarci sela Podhum

Strijeljani su u selu zatečeni muški žitelji Podhuma stariji od 14 godina. Popisano je 95 žrtvava, ali točan broj ubijenih se ne zna te se spominje do 128 ljudi. U talijanske koncentracijske logore bilo je odvedeno 889 žitelja. Ondje je umrlo još 46 ljudi među kojima sedmoro djece. Tri tisuće grla goveda i ovaca zaplijenjeno je, a 370 kuća i 124 gospodarskih zgrada opljačkano i do temelja spaljeno. 

13. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Crne Gore

U rano jutro 13. srpnja 1941. započeo je najveći ustanak u porobljenoj Evropi 1941. godine. Započeo je pod rukovodstvom KPJ, a trajao je do polovice kolovoza, kada je ugušen jakom talijanskom ofanzivom.

1943: Oslobođen Lepoglavski logori

Kaznionica je oslobođena od strane partizana nakon napadau u noći s 12. na 13. srpanj 1943. Pri tom je privremeno oslobođeno i mjesto Lepoglava. Akciju su izveli borci Dvanaeste slavonske udarne brigade i Kalničkog partizanskog odreda. Partizanske su novine objavile da je "pala hrvatska Bastilja, 154 godine iza one pariške."

1943: Ubijen Ivan Goran Kovačić

Koncem lipnja i početkom srpnja 1943 Goran se nalazio u istočnobosanskom selu Vrbici kod Foče, skrivajući se od četnika koji su klali partizanske ranjenike sa Sutjeske. 13. srpnja četnici su ga pronašli i ubili. 

14. srpnja

1789: Pad Bastille

Raširena mržnja francuskog naroda prema kraljevom apsolutizmu usmjerila se na tvrđavu Bastille. Bila je to tamnica u čijim su koridorima čamile žrtve stroge monarhije. Bastille kao simbol ropstva i tiranije zauzeta je 14. srpnja 1789. nakon teških borbi. Porušena je do temelja i od nekadašnjeg mrskog zatvora nije ostao kamen na kamenu. Vojska se morala povući, narodne mase osigurale su prelazak vlasti u ruke građanskog sloja tj. nadiruće trgovačke i financijske buržoazije. 

No, tek je to bio uvod u izbijanje velike Francuske revolucije.

1941: Bijeg iz logora Kerestinec

Kada su zatvorenici saznali da su njihovi drugovi strijeljani u prvoj skupini talaca (9. srpnja), zatočenici logora Kerestinec shvatili su da će i oni ubrzo doći na red za likvidaciju. Stoga su u dogovoru sa svojim ilegalnim partijskim rukovodiocima u Zagrebu, tri dana kasnije, u noći između 13. i 14. srpnja, izvršili prepad na logorsku stražu, razoružali ju i pobjegli iz logora. U bijegu je sudjelovalo 111 logoraša. Zbog loše organizacije prihvata većina ih je pobijena.

17. srpnja

1941: Ubijen August Cesarec

August Ceasrec strijeljan je nedugo nakon ustaškog preuzimanja vlasti 17. jula 1941. godine. Vidjevši što se dogodilo Otokaru Keršovaniju, Ognjenu Prici i drugim zatočenim drugovima koji su ustaše likvidirale, pokušao je bijeg iz logora Kerestinec, ali bezuspješno.

1946: Strijeljan Dragoljub Mihailović

Vođa četnika u drugom svjetskom ratu Dragoljub Draža Mihailović osuđen je i strijeljan zbog suradnje s nacističkim okupatorima i pokolja u drugom svjetskom ratu. 

18. srpnja

1941: Prvi srušeni vlak u Dalmaciji

Noću, između 18. i 19. srpnja, borci iz Trogira i Segeta srušili su vlak na pruzi kod Labina. Bio je to rezultat niza diverzija na području Solina, Klisa, Kaštela i Trogira koje su trajale od 14. srpnja povodom obljetnice Francuske revolucije.

21. srpnja

21.07.1945 - 23.07.1945: I. kongres Antifašističke fronte žena Hrvatske

Na kongresu je sagledan udio žena Hrvatske u NOB-i, njihovom radu u zbrinjavanju izbjeglica, ranjenika, djece, učešće u radu JNOF-e, narodne vlasti i sl. Prihvaćeni su novi zadaci u tek oslobođenoj i ratom opustošenoj zemlji.

1961: Umro Svetozar Rittig

Budući da je bio član predsjedništva ZAVNOH-a, Svetozar Rittig najpoznatije je ime među hrvatskim katoličkim svećenicima u NOB-u. Rittig je pri ZAVNOH-u obavljao ulogu koordinatora za vjerska pitanja s katoličkim i pravoslavnim svećenstvom na oslobođenom teritoriju. A 1945. godine je izabran u Ustavotvornu skupštinu, potom i u Saveznu skupštinu i Hrvatski sabor. Bio je član jugoslavenske delegacije na Mirovnoj konferenciji u Parizu 1946., a iste je godine postao ministrom bez resora u vladi NR Hrvatske sve do umirovljenja.

22. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Slovenije

Šmarnogorska ilegalna grupa 22. srpnja 1941., između sela Tacen i Šmartno u podnožju Šmarne gore, izvršila je prvu organiziranu akciju na suradnike okupatora. Poslje ove akcije udružila se sa još dvije grupe, da bi 24. srpnja sjeverozapadno od Rašice formirali Rašišku partizansku četu, koja je već sredinom kolovoza imala 65 boraca i razvila svoju aktivnost na području Tacen — Črnuče — Vodice — Smlednik, uništavajući telefonske veze i neprijateljsku imovinu. Time je započela narodno oslobodilačka borba naroda Slovenije.

1943: Fašistički teror nad narodom Lovreća i zarobljenim partizanima

Nakon teške i krvave borbe, s više desetaka poginulih i ranjenih na obje strane, s obzirom da neprijatelj nije ostvario cilj, pripadnici talijanske divizije Bergamo, SS "Prinz Eugena", četnici popa Đujića i ustaše iskazali su neviđeni bijes nad civilnim stanovništvom i zarobljenih partizanskim borcima. 

23. srpnja

23.07.1941 - 24.07.1941: Ustanak u Banovini

42 ustanika pod vodstvom Vasilja Gaćeše, napali su u noći između 23. i 24. srpnja zgradu Općine i željezničke stanice, i bili su to prvi meci u Hrvatskoj ispaljeni u režim Ante Pavelića. U toj akciji zaplijenjeno je 12 pušaka s municijom, itekako potrebnih u prvim danima ustanka. Nekoliko dana kasnije ustaše su, ne samo radi odmazde, već kao dio smišljenog plana istrebljenja Srba, u Banskom Grabovcu masakrirali 1.285 ljudi, privedenih iz cijele Banije.

1944: Zločin nad istarskom heroionom Ružicom Petrović

Ruža Petrović, seljanka i domaćica, rođena u Režancima 17.10.1911., aktivistkinja i organizatorica NOP-a na području Svetvinčenta, doživjela je i preživjela jedan od najzvjerskijih zločina u Istri. 

24. srpnja

24.07.1945 - 25.07.1945: IV. zasjedanje ZAVNOH-a

U Sabornici na Markovom trgu u Zagrebu 24. i 25. srpnja 1945. godine održano je posljednje - IV. zasjedanje - ZAVNOH-a (Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske). Zasjedanje otvara Vladimir Nazor koji proglašava ZAVNOH Narodnim saborom Hrvatske. Odluke ZAVNOH-a imale su presudno značenje u hrvatskoj povijesti te su bile ustavno-pravni temelj suvremene Republike Hrvatske.

26. srpnja

1942: Iški ustanak

Mali Iž ima istaknuto mjesto u narodnooslobodilačkoj borbi, ne samo po jedinstvenom i hrabrom podvigu njegovih stanovnika 26. srpnja 1942. god. nego i po velikom broju aktivnih boraca u NOB-i , po velikim ljudskim i materijalnim žrtvama danim za slobodu domovine.

27. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Hrvatske

Dan ustanka naroda Hrvatske se slavi u spomen na oružanu pobunu protiv ustaških zločina nad Srbima u Lici koji je započeo napadom na žandarmeriju u Srbu 27. VII.1941. Radilo se o masovnom ustanku gerilskih jedinica i naroda kotara Donjeg Lapca pokrenutog od strane Komunističke partije Hrvatske. 

1941: Dan ustanka naroda Bosne i Hercegovine

Dan ustanka naroda BiH obilježava se na godišnjicu oružane akcije koju su 27. VII 1941. godine izveli gerilski odredi Bosanske krajine. Oni su tada, uz pomoć seljaka iz okolnih mesta, napali i zauzeli Drvar i Bosansko Grahovo, uništili žandarmerijske stanice Oštrelj, Manastir Rmanj, Potoke, Grkovce i razbili nekoliko manjih odreda ustaša, žandarma i domobrana koji su pokušali da prodru u Drvar. Kasnije je početkom kolovoza narodni ustanak, pod rukovodstvom Pokrajinskog komiteta Komunističe partije Jugoslavije za Bosnu i Hercegovinu, dobio masovne razmjere i proširio se na istočnu Bosnu i Hercegovinu.

kolovoz

1. kolovoza

1937: Osnovana Komunistička partija Hrvatske

U kasnim večernjim satima prvog kolovoza 1937. godine u Anindolu pokraj Samobora osnovana je Komunistička partija Hrvatske. Delegati na osnivačkoj konferenciji su bili: Božidar Adžija, Josip Broz, Anka Butorac, Ivan Dujmić, Pavle Gregorić Brzi, Vlado Janić Capo, Vicko Jelaska, Rade Končar, Josip Kraš, Lovro Kurir, Marko Orešković, Drago Petrović, Stevo Rukavina, Rudi Šimić i Andrija Žaja.

2. kolovoza

1944: Dan sjećanja na žrtve fašističkog genocida nad Romima

Povjesničari procjenjuju da je u holokaustu ubijeno oko 500 000 Roma i Sinta. Kao i Židovi, bili su žrtve rasnih progona koje su provodili nacisti i njihovi fašistički saveznici, među kojima i zločinački režim NDH koji je 1941. uspostavljen na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije. Međutim, radi kontinuiranih rasnih predrasuda i diskriminacije, ovaj genocid je u velikoj mjeri još uvijek nepoznat i nedovoljno istražen. Romi i Sinti su ubijani u logorima smrti, a u logorima prisilnog rada i koncentracijskim logorima umirali su od gladi i bolesti. Mnogi od njih su deportirani i iskorištavani kao prisilna radna snaga na poljoprivrednim gospodarstvima, gradilištima i u industriji. U mnogim zemljama, uključujući Njemačku, preživjeli Romi i Sinti nisu bili priznati kao žrtve nacističkih progona u desetljećima nakon završetka Drugog svjetskog rata.

4. kolovoza

1941: Akcija Botanički vrt

Udarna grupa sastavljena od dvanaest zagrebačkih ilegalaca pod vodstvom Slavka Komara napala je 4. kolovoza 1941. oko podneva bombama, iz Botaničkog vrta, odred Ustaške sveučilišne vojnice koji je izlazio iz studentskog doma u Runjaninovoj ulici: bilo je to napravljeno u znak sjećanja na ubojstvo Krste Ljubičića koje su frankovački studenti počinili 1937. u tom domu. Ova je akcija trebala i ustašama i javnosti pokazati da tragedijom kod Kerestinca komunistički pokret nije uništen. 

11. kolovoza

1945: Žene u Jugoslaviji se izborile za pravo glasa

Direktno sudjelovanje velikog broja žena u narodnooslobodilačkoj borbi, kao i autonomno organiziranje i politička edukacija koju su stekle unutar Antifašističkog fronta žena (AFŽ), nedvojbeno su uvelike utjecali na svakodnevnicu jugoslavenskih radnica pa su i doveli do formalno-političke emancipacije žena ostvarivanjem prava glasa.

12. kolovoza

1941: Osnovan Prvi šibenski partizanski odred

U prvim danima kolovoza 1941. sedam dalmatinski partizanski odreda je krenuo prema oslobođenom teritoriju: Splitski, Kaštelansko-trogirski, Vodičko-zatonski, Šibenski, Primoštensko-krapanjski, Sinjski i Solinski partizanski odred. Međutim, jedino je Šibenski polučio djelomičan, ali značajan uspjeh. Njegov ratni put savršen je prikaz kaotičnog stanja u okupiranoj Dalmaciji u ljeto 1941. godine.

23. kolovoza

1943: Crvena armija porazila naciste u Bitci kod Kurska

Bitka kod Kurska vođena je između sovjetskih i nacističkih snaga tijekom ljeta 1943. godine. To je najveća tenkovska bitka u povijesti ratovanja i najznačajnija saveznička pobjeda tijekom 1943. godine. Nacistička ofenziva je započela 5. srpnja, a bitka je završena 23. kolovoza 1943. kad je Crvena armija je zauzela Harkov nakon žestokih uličnih borbi u samom gradu. Nakon toga je Crvena armija obustavila dalje napredovanje na zapad i front se stabilizirao. 

rujan

10. rujna

1942: Osnovana Partizanska ratna mornarica

U Podgori, podno Biokova osnovana je Partizanska ratna mornarica od Primorskog voda – prve jedinice čije su borbene akcije bile usmjerene isključivo na more.

13. rujna

1943: Proglas "Istarski narode"

13. rujna 1943. započeo skup u Pazinu kojemu je na čelu bio Joakim Rakovac. Odmah nakon njegova pozdravnog govora Ljubo Drndić pročitao je Proglas Okružnog NOO-a za Istru, nositelja nove vlasti o priključenju matici zemlji i proglašenju ujedinjenja s ostalom našom hrvatskom braćom. U proglasu pod nazivom Istarski narode stoji da je Istra oslobođena snagom vlastita oružja i masovnog dragovoljnog pristupanja partizanskim postrojbama te voljom naroda. Proglas poručuje da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati te označava kraj fašističke i talijanske vlasti na prostoru Istre, smjenu sustava i početak legalnog djelovanja nove izvršne narodne vlasti.

1943: Poginuo narodni heroj Antun Blažić Šimun

Narodni heroj Antun Blažić - Šimun jedan od organizatora ustanka u ludbreškom kraju. Blažić je napao ustaškog agenta u selu Bikovec u rujnu 1943. Pri povlačenju je smrtno ranjen, a nakon što je potrošio municiju Blažić se ubio posljednjim metkom da ne bi živ pao u ruke neprijatelju.

14. rujna

1941: Diverzija u Glavnoj pošti u Jurišićevoj

Najvažnija akcija koju su zagrebački ilegalci uopće poduzeli 1941. godine dogodila se 14 rujna, kada je pod vodstvom Vilima Galjera izvršena velika diverzija na Glavnoj pošti u Jurišićevoj ulici. Eksploziv, postavljen na šest mjesta, ukupne težine 21 kg, aktiviranje podizanjem slušalice telefonskog aparata u gradu. „Sva stakla na zgradi prsnula su u paramparčad, a kroz prozore je izletjela na ulicu ogromna količina kancelarijskog papira.” Ljudi su se uspaničili i „Jurišićeva je za kraće vrijeme ostala gotovo pusta”. Materijalna šteta bila je golema - na više su dana prekinute ili su bile otežane međumjesne i međunarodne telefonske veze. Ministarstvo je objavilo da je ,,u vezi s tim zločinima proveden izvjestan broj uhićenja”, ali neposredni počinitelji nisu bili pronađeni. Dva dana kasnije za njima je bila raspisana potjernica, plakati s njihovim imenima i slikama pojavili su se na brojnim mjestima u gradu, ali oni nisu uhvaćeni - akcija je tako izvedena da su sudionici akcije, svi redom dotad zaposleni na pošti, u trenutku eksplozije već bili nadomak partizanskih odreda na Kordunu.

16. rujna

1943: Prvo oslobođenje Novog Marofa

U noći na 16. rujan 1943. 3. bataljun NO brigade "Braće Radić" napao je posadu Novog Marofa. Kalnički odred držao je položaj prema Ludbregu. Partizani su se posebno trudili zauzeti željezničku stanicu. Kako su je držali domobrani, oni su se brzo predali te je željeznica blokirana. Oružnici u Marofu pružali su jači otpor, no nakon nekoliko sati borbe predali su se i oni. Sve do veljače 1944., kotar Marof bio je dio slobodnog teritorija nazivan Podravska Republika.

18. rujna

1944: Oslobođen Brač

Brač je oslobođen nakon zajedničke ofenzive NOVJ i Saveznika koja je trajala od 12. do 17. rujna 1944. godine. Nijemci su teško utvrdili mjesto Sumartin sa okolicom na istočnoj obali Brača, s namjerom da ga odlučno brane. Ovo mjesto bilo im je jako važno zbog kontrole plovidbe Bračkim kanalom između Brača i dalmatinske obale.

20. rujna

1943: Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj

ZAVNOH proglašava vraćanje Istre, Rijeke, kvarnerskih otoka, Zadra, Lastova i Palagruže matici zemlji Hrvatskoj.

21. rujna

1943: Pokolj ranjenika u partizanskoj bolnici Stupe

Kad su dvije su satnije ustaša prodrle do mjesta tajne Partizanske bolnice u šumi Stupe na Kalniku došlo je neravnopravne borbe stražara s ustašama tijekom koje su se ranjenici razbježali šumom i posakrivali. 12 nepomičnih bolesnika koji nisu mogli pobjeći masakrirani su i zaklani. Bolnica je uništena i spaljena. Uhvaćene su i dvije bolničarke, jedna je silovana i zaklana.

24. rujna

1941: Osnovana Užička Republika

Nakon što je ustanak u Zapadnoj Srbiji uzeo maha, 21. rujna nacisti su donijeli odluku da napuste Užice. Znajući da odlazak nacista u njega ulazi stotinjak četnika gdje se pridružuje nedićevcima. Nakon što su Zlatiborska, Račanska i Užička partizanska četa stegnule obruč oko grada, predveče 23. rujna većina četnika i žandara je napustila grad. 24. rujna u grad stiče i Crnogorska četa te okupio se i cijeli Užički odred koji je svečano promarširao kroz grad.

25. rujna

1941: Demonstracije splitske omladine protiv talijanizacije

U Splitu je srednjoškolska omladina pod rukovodstvom SKOJ-a demonstrirala protiv pokušaja neprijatelja da je uvuče u razne fašističke organizacije i protiv uvođenja talijanskog jezika u školsku administraciju. Fašističke okupacijske vlasti su rasturile demonstracije, a veći dio omladinaca zatvorile.

26. rujna

26.09.1941 - 27.09.1941: Savjetovanje u Stolicama

Na savjetovanju rukovodilaca narodnooslobodilačkih snaga, održanom 26-27. rujna 1941. godine u selu Stolice, kod Krupnja, donijete su značajne odluke za učvršćenje i razvijanje dalje borbe. Formirani su glavni štabovi u svim pokrajinama, a Glavni štab je preimenovan u Vrhovni štab. Također na savjetovanju je usvojen i jedinstven naziv za borca – partizan i njegova oznaka – crvena zvijezda petokraka.

27. rujna

1943: Nacisti nanovo okupirali Split

Nakon 17 dana partizanskog odupiranja njemačka 7. SS divizija je 27. rujna 1943. godine nanovo okupirala u Split. Njemačko-ustaške snage su po preuzimanju vlasti ubile više stotina civila, a znatan dio civila je prešao k partizanima. U jedinice NOVJ stupio je oko 20.000 ljudi.

1943: Poginuo Boško Buha

Kod sela Jabuka između Pljevalja i Prijepolja, u četničkoj zasjedi, poginuo je narodni heroj Boško Buha. Jedan od najpoznatijih partizana, najčuveniji partizanski bombaš. Borac herojske 2. proleterske brigade. Dječak ratnik koji je za dvije godine ratovanja prošao sito i rešeto najkrvavijih partizanskih bitaka.

1944: U Mauthauzenu je ubijen bivši sekretar SKOJ-a, Karlo Hudomalj – Oskar

Karlo Hudomalj – Oskar  je studenom 1942. godine u Beču je uspostavio „Antihitlerovski komitet“, koji je pokušao da, pored pripadnika radničkog pokreta, privuče i antihitlerovski nastrojene građane, uključujući čak i političke konzervativce i prosocijalistički orijentirano katoličko svećenostvo. Dva mjeseca kasnije, pokrenuo je antifašistički časopis „Die Wahrheit“ („Istina“). Zahvaljujući njegovom radu, komunisti, socijaldemokrate i kršćanski socijalisti u Beču ujedinili su se protiv nacizma po prvi put od Anšlusa 1938. godine. Pored toga, Hudomalj je organirao masovni otpor sovjetskih ratnih zarobljenika koji su bili na kaznenom radu u Beču i okolini.

U junu 1943. godine konačno uspostavlja vezu sa Sovjetskim Savezom nakon dvije godine pokušaja, te dostavlja detaljan izveštaj o svom radu u Beču. Nakon toga Moskva preko Poljske šalje poseban tim u Austriju da pomogne u radu Hudomaljeve organizacije. Tim je provaljen u Beču 2. januara 1944. godine. Dva dana kasnije, uhapšen je i Hudomalj. Iz Beča je poslat u koncentracijski logor Mauthauzen, gde je i ubijen od strane SS-a.

28. rujna

1943: Oslobođene Varaždinske Toplice

Varaždinske Toplice oslobodila je NO brigada "Braće Radić" 2. operativne zone NOV i PO Hrvatske poslje dvodnevne borbe protiv eskadrona domobranskog 1. konjičkog puka i oko 150 njemačkih policajaca i žandara. Istovremeno su 17. udarna brigada 10. divizije NOVJ i Kalnički NOP odred odbili pokušaj ustaša da iz Ludbrega i Varaždina priteknu u pomoć napadnutoj posadi. Poginulo je 30, a zarobljeno 166 neprijateljskih vojnika. Brigada je imala 3 mrtva i 21 ranjenog.

1988: Umro Vicko Krstulović

U ljeto 1941. bio je jedan od organizatora antifašističkog pokreta u Dalmaciji, a potom zapovjednik Štaba IV. operativne zone (1942) i zapovjednik IX. dalmatinske divizije (1943), sekretar Oblasnoga komiteta KPH za Dalmaciju, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Nakon rata obnašao je visoke političke dužnosti: bio je zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, ministar u republičkoj i saveznoj vladi, predsjednik Prezidija Sabora NRH (1952–53) te član Centralnog komiteta SKH i Centralnog komiteta SKJ. 

listopad

13. listopada

1941: Streljanje omladinaca na Šubićevcu

Talijanski fašisti su 11. 10. 1941. uhapsili 27 Šibenčana. Poslije dva dana batinanja jedanaest uhapšenika je pušteno na slobodu, deset odvedeno u internaciju, dok su ostala šestorica osuđena na smrt strijeljanjem. Osuđeni na smrt bili su omladinci Bujas Mate, Višić Blaž, Belamarić Ante, Junaković Drago, Vrljević Duško i Lasić Ivica. Gledajući u smrt, ti su omladinci klicali Partiji i Narodnooslobodilačkoj borbi, pljuvali na fašiste i dovikivali im, da će ih drugovi osvetiti. Strijeljanje je izvršeno na Šubićevcu 13. 10. 1941. godine.

18. listopada

1944: Oslobođen Dubrovnik

 Poslje dvodnevnih borbi 10. hercegovačka udarna i 12. hercegovačka udarna brigada 29. udarne divizije NOVJ i 2. proleterska (dalmatinska) udarna brigada Primorske operativne grupe oslobodile Dubrovnik, koji je branila glavnina 369. puka njemačke 369. legionarske divizije, mornarička pješadija, obalska artiljerija i oko 400 ustaša i domobrana.

26. listopada