Četvrtak 24.5.2018.

ožujak

2. ožujka

1921: Labinska republika

Proglašena je Labinska republika od pobunjenih istarskih rudara koji su ustali protiv nadolazeće talijanske fašističke politike. Ovaj ustanak istarskih rudara smatra se prvim svjetskim antifašističkim ustankom uopće. Labinska republika bila je kratkotrajna samoupravna republika rudara. Danas je taj dan isto tako i međunarodni dan rudara

6. ožujka

06.03.1945 - 21.03.1945: Bolmanska bitka

Bitka kod Bolmana je vođena od 6 do 21. ožujka 1945. godine između jedinica Jugoslavenske armije, Crvene armije i Bugarske armije na jednoj strani i jedinica njemačkog Wehrmachta na drugoj strani. Pobjedu su odnijele jedinice JA i Crvene armije. Ova bitka je bila druga najveća vođena bitka u Baranji poslije bitke kod Batine.

12. ožujka

1943: Stradanje biogradskih i vodičkih partizana kod Srime

Talijanski okupatori su krajem zime 1943. odnosno nadomak proljeća treće ustaničke godine pokušali jakim snagama izvršiti snažnu ofenzivu na partizanske snage. Računa se da je u toj ofenzivi sudjelovalo oko 10.000 talijanskih vojnika i jedinica tzv. antikomunističke milicije (četnika). Ofenziva je bila usmjerena na teritorij Vodica s namjerom da se konačno obračuna s primorskim partizanskim snagama koje su do tada dosta uspješno djelovale na tome području povezujući teritorij primorja s unutrašnošću. Ofenziva je počela 7. i trajala je sve do 23. ožujka 1943.

13. ožujka

1946: OZNA uhapsila Dražu Mihailovića

Odjeljenje za zaštitu naroda hapsi Dražu Mihailovića 

14. ožujka

1908: Rođen Koča Popović

Rođen 14. ožujka 1908. godine, u beogradskoj obitelji Popović, jednoj od najbogatijih u Srbiji, sin krupnog kapitaliste, Konstantin “Koča” Popović trebao je imati pomno isplaniranu budućnost, ne previše ispunjenu ludim zapletima i obratima. Pa ipak, u 84 godine svoga života prošao je put od švicarskog katoličkog samostana u kojemu se školovao na francuskome jeziku, da bi na srpskohrvatskome progovorio tek po povratku u Beograd, do sarajevske oficirske škole koju završava kao oficir artiljerije da bi odmah stekao i čin potporučnika, pariške Sorbone na kojoj diplomira filozofiju, revolucionarnih kružoka pariških umjetnika u čijem društvu u potpunosti prihvaća marksizam i postaje jedan od važnijih teoretičara srpskog nadrealizma (i sam je pisao poeziju), učlanjenja u KPJ 1933., pješačenja preko Pirineja u zaraćenu Španjolsku gdje se pridružuje republikanskim snagama kao instruktor artiljeraca, francuskog logora St Cyprien iz kojeg se izvlači tajnim kanalima Komunističke partije, zatvora u Sremskoj Mitrovici, Jugoslavenske kraljevske vojske, pozicije komandanta Kosmajskog i Posavskog partizanskog odreda te Prve proleterske brigade, a poslije rata gotovo deset godina obnaša dužnost šefa jugoslavenske diplomacije.

17. ožujka

1942: Ubijena Nada Dimić

U dobi od 18 godina ubijena je u ustaškom logoru Stara Gradiška narodna heorina Nada Dimić jer se aktivno suprotstavljala vladajućem fašističkom režimu.

19. ožujka

1943: Poginuli Ivan Mečar-Dugi i Stjepan Bubanić-Elektrika

Na ulicama zagrebačkog Medveščaka u zajedničkom okršaju s ustaškom policijom na današnji dan 1943. poginuli su Ivan Mečar-Dugi (politički sekretar Mjesnog komiteta KPH) i Stjepan Bubanić-Elektrika (tehničar V rajonskog komiteta MK KPH1). Obojica su nakon rata, 24. srpnja 1953. godine, proglašeni za narodne heroje Jugoslavije.

21. ožujka

1913: Rođen Ivan Goran Kovačić

Na prvi dan proljeća 1913. godine u Lukovdolu je rođen Ivan Kovačić. U njegovu čast svake se godine na današnji dan u Lukovdolu održava pjesnička manifestacija Goranovo proljeće. Nadimak Goran s kojim se potpisivao uzeo je kao znak pripadnosti svom zavičaju. U partizane je otišao zajedno s Vladimirom Nazorom i tamo napisao neke od svojih najvažnijih djela. Njegova poema Jama toliko snažno opisuje ratne strahote i zločine da predstavlja najveće djelo proturatne poezije na svijetu.

26. ožujka

1900: Rođen Josip Kraš

U Vuglovcu kraj Ivanca rođen je sindikalist, komunist, revolucionar, sudionik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.

28. ožujka

28.03.1944 - 29.03.1944: Pokolj u potkamešničkim selima

Nakon žestokih borbi između legionarskih, SS i njemačkih divizija te djelova ustaških bojni protiv partizanskih jedinica na području Cetinske krajine, okupatorske i kvislinške snage su poduzele akciju osvete nad civilnim stanovništvom koje je potpomagalo narodno oslobodilačke jedinice. U masovnim ubojstvima uglavnom žena, djece i staraca u selima podno planine Kamešnice stradalo je od 1400 do 1800 stanovnika. Vojska je napravila obruč oko sela. Stanovci su nabijeni u kuće, te su zatim izrešetani mitraljezima. Nakon toga kuće su zapaljene. Rijetki svjedoci su preživjeli, uglavnom djeca zarobljena ispod mrtvih.

travanj

6. travnja

1945: Oslobođeno Sarajevo

5. IV. 1945. u 17 sati, kroz Višegradsku kapiju, ušle su prve partizanske jedinice za oslobođenje grada Saraje­va, 16. muslimanska NOU brigada. 6. IV. 1945. slomljen je otpor Nijemaca i pripadni­ka NDH i Sarajevo je oslobođeno.

1945: Oslobođen Čakovec

Točno 4 godine nakon okupacije oslobođen je Čakovec. Jedinice bugarske 16. pješadijske divizije, vodeći žestoke borbe protiv njemačkih snaga, zauzele Čakovec u koji tad ulaze Međumurci iz partizanskih jedinica Kalničkog odreda.

1945: Poginuo Vladimir Perić Valter

U okupirano Sarajevo Vladimir Perić Valter je stigao u ljeto 1943. godine, po naređenju rukovodećih ljudi Narodnooslobodilačkog pokreta Bosne i Hercegovine. Njegov zadatak bio je oživljavanje sarajevskog ilegalnog pokreta, organiziranje obavještajne službe i provođenje operacija koje su okupatoru i domaćim izdajnicima imale pokazati da je slobodarski duh Sarajeva nemoguće slomiti. Poginuo je na dan kad će partizanske jedinice pobjednički umarširati u Sarajevo.

14. travnja

1945: Oslobođen Osijek

U rano jutro 14. travnja 1945. godine partizanske jedinice, napredujući iz smjera Josipovca i Sarvaša, oslobodile su grad Osijek od četverogodišnje fašističke okupacije. Prve jedinice koje su ušle u grad bile su Osječka brigada u sastavu 51. divizije JA i 8. brigada 36. divizije JA.
Oslobođenje Osijeka označilo je kraj fašističkog terora koji je započeo u travnju 1941. kada je razorena sinagoga u današnjoj Županijskoj ulici, a koji se nastavio ubojstvima i deportacijama u logore smrti NDH i Trećeg Reicha najvećeg broja osječkih Židova i Srba, ali i likvidacijom hrvatskog stanovništva u odmazdama ili zbog otpora tadašnjem zločinačkom režimu koji je Europu pretvorio u masovno gubilište.

19. travnja

19.04.1943 - 16.05.1943: Ustanak u varšavskom getu

Ustanak u varšavskom getu trajao je od 19. travnja do 16. svibnja 1943. To je bio prvi oružani ustanak u tadašnjem Reichu. Bio je to čin otpora protiv nacističkog plana da se preostala populacija geta prebaci u logor Treblinku. Ustanak je započeo nakon što su se stanovnici odbili predati SS brigadiru Jürgen Stroopu, koji je onda naredio da se geto zapali blok po blok. Ukupno 13.000 Židova je ubijeno, pola njih je bilo zapaljeno ili ugušeno. Nepoznate su točne brojke stradalih nacista, a kreću se od 17 do 300. Bio je to najveći židovski ustanak za vrijeme Drugog svjetskog rata.

23. travnja

1916: Rođen Ivo Lolo Ribar

U Zagreb u Reinerovoj ulici br. 4, 23. travnja 1916. rodio se Ivan Ribar. Jedan je od organizatora i predvodnika omladinskog i studentskog revolucionarnog pokreta u Jugoslaviji, sekretar CK SKOJ i predsjednik USAOJ, član Vrhovnog štaba NOV i POJ i narodni heroj Jugoslavije.

25. travnja

1929: Ubijen Đuro Đaković

Đuro Đaković kao sindikalni vođa, jedan od osnivača KPJ 1919. godine, organizacijski sekretar CK KPJ od 1928. godine te veliki protivnik šestosiječanjske diktature, 1929. godine biva uhićen, mučen te odveden na tadašnju jugoslavensko-austrijsku granicu i od žandara ubijen pri insceniranom bijegu.

1945: Elbe Day - susret savezničkih armija na rijeci Labi

Sudbonosni susret Crvene armije koja je nadirala s istoka i zapadnih saveznika koji su dolazili sa zapada, najavio je skori potpuni poraz nacističke Njemačke i ostao u povijesti upamćen kao "Elbe Day".

1945: Obljetnica oslobođenja Italije

Obljetnica oslobođenja Italije (tal. Anniversario della liberazione d'Italia), nacionalni praznik u Italiji kojim se komemorira svršetak Drugog svjetskog rata i nacističke okupacije ove zemlje. Poznat je i pod nazivima Fešta oslobođenja (tal. Festa della Liberazione), obljetnica otpora (tal. anniversario della Resistenza) ili jednostavno Dvadeset i peti aprila (tal. Venticinque aprile)

1974: Revolucija karanfila

Revolucija karanfila (Revolução dos Cravos) naziv je za gotovo nenasilni, ljevičarski, vojskom predvođeni državni udar, koji se odigrao 25. travnja 1974. godine.

27. travnja

1941: Dan osvobodilne fronte

Oslobodilačka fronta slovenskog naroda (sl. Osvobodilna fronta slovenskega naroda), poznata kao Osvobodilna fronta, je bila slovenska antifašistička organizacija, koja je okupljala većinu slovenskih antifašističkih stranaka i organizacija u borbi protiv okupatora i domaćih kvislinga.

U vili književnika Josipa Vidmara u Rožnoj dolini održan sastanak predstavnika nekoliko političkih stranaka i kulturnih radnika na kojem je osnovana Protiimperialistična fronta (PIF), koja je 22. 6. 1941. promijenila naziv u ‪Osvobodilna fronta‬ slovenskega naroda (OF SN). Narednih godina se oružano borila protiv fašističke okupacije Slovenije. Djelovala je sve do 1953. kada je postala republički ogranak Socijalističkog saveza radnog Naroda Jugoslavije, odnosno Socijalistički savez radnog naroda Slovenije.

2018: Rođen Vicko Krstulović

Vicko Krstulović je rođen u Splitu 1905. godine. Od 1922. član KPJ, 1939. izabran za političkog sekretara Pokrajinskoga komiteta KPJ za Dalmaciju, od 1940. član Centralnog komiteta KPH i Centralnog komiteta KPJ; uhićivan i zatvaran. U ljeto 1941. bio je jedan od organizatora ustanka u Dalmaciji, a potom zapovjednik Štaba IV. operativne zone (1942) i zapovjednik IX. dalmatinske divizije (1943), sekretar Oblasnoga komiteta KPH za Dalmaciju, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Nakon rata obnašao je visoke političke dužnosti: bio je zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, ministar u republičkoj i saveznoj vladi, predsjednik Prezidija Sabora NRH (1952–53) te član Centralnog komiteta SKH i Centralnog komiteta SKJ. Zauzimao se za jadransku orijentaciju Jugoslavije i Hrvatske.

30. travnja

1944: Pokolj u selu Lipa

30. travnja 1944. pripadnici Hitlerovih postrojbi Wehrmachta i SS-a, Mussolinijevih crnokošuljaša, ali i hrvatskih i slovenskih četnika, udruženim snagama izvršili nečuven masakr nad 280 stanovnika Lipe. Tijekom dva sata mučeno je, ubijeno i spaljeno među 280 stanovnika, čak 72 djece, od kojih je Bosiljka Iskra, imala samo šest mjeseci, a najstarija žrtva bio je Anton Juričić, ubijen u 83. godini. Ubijen je 121 maloljetnik.

svibanj

3. svibnja

1945: Oslobođena Rijeka

Rijeka je nakon borbe koja je trajala od 16. travnja do 3. svibnja 1945. oslobođena od njemačkih okupatora i domaćih izdajnika ustaša i četnika. U šumovitim područjima oko grada i u gradu vodile su se žestoke i krvave bitke i u njoj je život izgubilo gotovo tri tisuće pripadnika 4. jugoslavenske armije, prethodno formirane od 8. dalmatinskog korupusa i 11. hrvatskog korupsa. Grad, luka i mostovi su ostali potpuno razrušeni.

8. svibnja

1945: Oslobođen Zagreb

FOTOGALERIJA I DOKUMENTARNI FILM Nakon četiri godine fašističke okupacije Zagreb je napokon oslobođen. Donosimo vam pregled događanja nakon povlačenja okupatora, ustaša i četnika. Upoznat ćemo se s ulogom Narodne zaštite te pratimo kretanje jedinica koje su prve ušle u Zagreb.

11. svibnja

1945: Miting oslobođenja grada i zemlje

VIDEO - Miting oslobođenja grada i zemlje jedan od najvećih skupova na Jelačić placu u povijesti. 

16. svibnja

1944: Dan romskog otpora

U logoru Auschwitz II-Birkenau nacisti su u planu imali egzekuciju veće skupine Roma u plinskim komorama, no naišli na neočekivano žestoki otpor - otprilike 6000 Roma odbilo je SS stražare zabarikadiravši se u zgradama logora.

S obzirom da su saznali za planiranu likvidaciju, zarobljenici su napravili improvizirano oružje od metala, drva, cijevi, kamenja i ostalog otpadnog materijala koji im je došao u ruke. Prema sjećanjima preživjelih i svjedočenjima prisutnih, internirci su natjerali logorske čuvare na povlačenje, a iako su neki zarobljenici bili ubijeni već te noći, čin otpora osigurao je Romima i Sintima odgodu smaknuća za nekoliko mjeseci. 

22. svibnja

23. svibnja

1942: Partizanska avijacija

23.maja 1942. godine. u 9:30 h sa piste banjalučkog aerodroma poletio je avion „Potez 25“ iz sastava Zrakoplovstva NDH. Pilot Franjo Kluz je imao zadatak da isporuči 7 pušaka, municiju i konzerve domobranskoj posadi u Sanskom Mostu. Malo poslije njega uzletio je i drugi avion „Brege 19“ koji je trebao isporučiti 100 kg soli i sanduk municije domobranima u Gornjoj Sanici. Posadu aviona su činili pilot Rudi Čajavec i mehaničar mitraljezac Mišo Jazbec.

Oba aviona su sletjela na aerodrom Urije kod Prijedora. Prijedor je bio oslobođen sedam dana prije i to je u tom trenutku bio najveći slobodni grad u cijeloj okupiranoj Evropi. Sada su partizani imali vlastitu avijaciju što je do tada bio jedinstven slučaj u svijetu da pokret otpora na okupiranoj teritoriji posjeduje avione. Prebjeg prvih pilota sa avionima u partizane nije bio slučajan već organizirana i brižljivo planirana akcija banjalučkih komunista.

1943: Streljan Milutin Ivković - Milunac

U ranu zoru 23. maja 1943. godine, na gubilištu u Jajincima streljan je u dobi od 37 godina dr Milutin Ivković - Milutinac. Dr. Ivković je bio ugledni beogradski dermatolog, između ostaloga poznat i po tome da je besplatno liječio i skupljao novac za liječenje beogradske sirotinje.

25. svibnja

1943: Ustaše ubile fra Karla Ćuluma

Historijski revizionizam nagriza spomen na fra Karla Ćuluma kojem je borački savez podigao spomen ploču ispred crkve u Zavojanima kraj Vrgorca. Prenosimo članak Branka Radonića u Makarskoj kronici  koji donosi talijanske, ustaške i partizanske dokumente koji jasno govore tko je u Zavojanima ubio fra Karla Ćuluma - suradnika narodnooslobodilačkog pokreta.

26. svibnja

lipanj

13. lipnja

14. lipnja

1943: Zasjedanje ZAVNOH-a u Plitvičkim jezerima

U Plitvicama je održana druga sjednica prvog zasjedanja ZAVNOH-a, kada je ZAVNOH formalno preuzeo funkciju najvišega političkog tijela Narodnooslobodilačkoga pokreta u Hrvatskoj, ali je de facto obavljao i zadaće najvišega tijela vlasti u Hrvatskoj. Na tom je zasjedanju formiran Izvršni odbor, čiji predsjednik postaje hrvatski književnik Vladimir Nazor. Prihvaćena su dva dokumenta: Plitvička rezolucija i Proglas narodima Hrvatske.

srpanj

7. srpnja

11. srpnja

1970: Umro Većeslav Holjevac

Organizator je ustanka u Kordunu, poznata je i njegova akcija partizanskog upada u Karlovac u studenom 1941. koja je snažno odjeknula. Krajem 1942. postavljen je na dužnost političkog komesara Prvog hrvatskog korpusa. U toku rata sudjelovao je u mnogim borbama u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji, a također i u završnim operacijama za oslobođenje Istre i Trsta. Poslje oslobođenja Zagreba 8. 5. , bio je komandant grada, a potom komandant Vojne uprave Jugoslavenske armije u Istri.

Za vrijeme njegova mandata kao gradonačelnika grada Zagreba od 1952. do 1963 proveo je smjele urbanističke zahvate, a Zagreb je "prešao preko Save". 

12. srpnja

1942: Streljani svi muškarci sela Podhum

Strijeljani su u selu zatečeni muški žitelji Podhuma stariji od 14 godina. Popisana je 91 žrtva, ali točan broj ubijenih se ne zna te se spominje do 128 ljudi. U talijanske koncentracijske logore bilo je odvedeno 889 žitelja. Tri tisuće grla goveda i ovaca zaplijenjeno je, a 370 kuća i 124 gospodarskih zgrada opljačkano i do temelja spaljeno. 

13. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Crne Gore

U rano jutro 13. srpnja 1941. započeo je najveći ustanak u porobljenoj Evropi 1941. godine. Zapoečeo je pod rukovodstvom KPJ, a trajao je do polovice kolovoza, kada je ugušen jakom talijanskom ofanzivom.

1943: Ubijen Ivan Goran Kovačić

Koncem lipnja i početkom srpnja 1943 Goran se nalazio u istočnobosanskom selu Vrbici kod Foče, skrivajući se od četnika koji su klali partizanske ranjenike sa Sutjeske. 13. srpnja četnici su ga pronašli i ubili. 

14. srpnja

1941: Bijeg iz logora Kerestinec

Kada su zatvorenici saznali da su njihovi drugovi strijeljani u prvoj skupini talaca (9. srpnja), zatočenici logora Kerestinec shvatili su da će i oni ubrzo doći na red za likvidaciju. Stoga su u dogovoru sa svojim ilegalnim partijskim rukovodiocima u Zagrebu, tri dana kasnije, u noći između 13. i 14. srpnja, izvršili prepad na logorsku stražu, razoružali ju i pobjegli iz logora. U bijegu je sudjelovalo 111 logoraša.

22. srpnja

1941: Dan ustanka naroda Slovenije

Šmarnogorska ilegalna grupa 22. srpnja 1941., između sela Tacen i Šmartno u podnožju Šmarne gore, izvršila je prvu organiziranu akciju na suradnike okupatora. Poslje ove akcije udružila se sa još dvije grupe, da bi 24. srpnja sjeverozapadno od Rašice formirali Rašišku partizansku četu, koja je već sredinom kolovoza imala 65 boraca i razvila svoju aktivnost na području Tacen — Črnuče — Vodice — Smlednik, uništavajući telefonske veze i neprijateljsku imovinu. Time je započela narodno oslobodilačka borba naroda Slovenije.

23. srpnja

23.07.1941 - 24.07.1941: Ustanak u Banovini

42 ustanika pod vodstvom Vasilja Gaćeše, napali su u noći između 23. i 24. srpnja zgradu Općine i željezničke stanice, i bili su to prvi meci u Hrvatskoj ispaljeni u režim Ante Pavelića. U toj akciji zaplijenjeno je 12 pušaka s municijom, itekako potrebnih u prvim danima ustanka. Nekoliko dana kasnije ustaše su, ne samo radi odmazde, već kao dio smišljenog plana istrebljenja Srba, u Banskom Grabovcu masakrirali 1.285 ljudi, privedenih iz cijele Banije.

26. srpnja

1942: Iški ustanak

Mali Iž ima istaknuto mjesto u narodnooslobodilačkoj borbi, ne samo po jedinstvenom i hrabrom podvigu njegovih stanovnika 26. srpnja 1942. god. nego i po velikom broju aktivnih boraca u NOB-i , po velikim ljudskim i materijalnim žrtvama danim za slobodu domovine.

kolovoz

23. kolovoza

1943: Crvena armija porazila naciste kod Kurska

To je najveća tenkovska bitka u historiji ratovanja i jedna od najznačajnijih savezničkih pobjeda tokom 1943. godine.

rujan

20. rujna

1943: Odluka o priključenju Istre, Rijeke, Zadra i ostalih okupiranih krajeva Hrvatskoj

ZAVNOH proglašava vraćanje Istre, Rijeke, kvarnerskih otoka, Zadra, Lastova i Palagruže matici zemlji Hrvatskoj.

27. rujna

1943: Nacisti nanovo okupirali Split

Nakon 17 dana partizanskog odupiranja njemačka 7. SS divizija je 27. rujna 1943. godine nanovo okupirala u Split. Njemačko-ustaške snage su po preuzimanju vlasti ubile više stotina civila, a znatan dio civila je prešao k partizanima. U jedinice NOVJ stupio je oko 20.000 ljudi.

1943: Poginuo Boško Buha

Kod sela Jabuka između Pljevalja i Prijepolja, u četničkoj zasjedi, poginuo je narodni heroj Boško Buha. Jedan od najpoznatijih partizana, najčuveniji partizanski bombaš. Borac herojske 2. proleterske brigade. Dječak ratnik koji je za dvije godine ratovanja prošao sito i rešeto najkrvavijih partizanskih bitaka.

1944: U Mauthauzenu je ubijen bivši sekretar SKOJ-a, Karlo Hudomalj – Oskar

Karlo Hudomalj – Oskar  je studenom 1942. godine u Beču je uspostavio „Antihitlerovski komitet“, koji je pokušao da, pored pripadnika radničkog pokreta, privuče i antihitlerovski nastrojene građane, uključujući čak i političke konzervativce i prosocijalistički orijentirano katoličko svećenostvo. Dva mjeseca kasnije, pokrenuo je antifašistički časopis „Die Wahrheit“ („Istina“). Zahvaljujući njegovom radu, komunisti, socijaldemokrate i kršćanski socijalisti u Beču ujedinili su se protiv nacizma po prvi put od Anšlusa 1938. godine. Pored toga, Hudomalj je organirao masovni otpor sovjetskih ratnih zarobljenika koji su bili na kaznenom radu u Beču i okolini.

U junu 1943. godine konačno uspostavlja vezu sa Sovjetskim Savezom nakon dvije godine pokušaja, te dostavlja detaljan izveštaj o svom radu u Beču. Nakon toga Moskva preko Poljske šalje poseban tim u Austriju da pomogne u radu Hudomaljeve organizacije. Tim je provaljen u Beču 2. januara 1944. godine. Dva dana kasnije, uhapšen je i Hudomalj. Iz Beča je poslat u koncentracijski logor Mauthauzen, gde je i ubijen od strane SS-a.

28. rujna

1943: Oslobođene Varaždinske Toplice

Varaždinske Toplice oslobodila je NO brigada "Braće Radić" 2. operativne zone NOV i PO Hrvatske poslje dvodnevne borbe protiv eskadrona domobranskog 1. konjičkog puka i oko 150 njemačkih policajaca i žandara. Istovremeno su 17. udarna brigada 10. divizije NOVJ i Kalnički NOP odred odbili pokušaj ustaša da iz Ludbrega i Varaždina priteknu u pomoć napadnutoj posadi. Poginulo je 30, a zarobljeno 166 neprijateljskih vojnika. Brigada je imala 3 mrtva i 21 ranjenog.

1988: Umro Vicko Krstulović

U ljeto 1941. bio je jedan od organizatora antifašističkog pokreta u Dalmaciji, a potom zapovjednik Štaba IV. operativne zone (1942) i zapovjednik IX. dalmatinske divizije (1943), sekretar Oblasnoga komiteta KPH za Dalmaciju, vijećnik AVNOJ-a i ZAVNOH-a. Nakon rata obnašao je visoke političke dužnosti: bio je zastupnik u Saboru i Saveznoj skupštini, ministar u republičkoj i saveznoj vladi, predsjednik Prezidija Sabora NRH (1952–53) te član Centralnog komiteta SKH i Centralnog komiteta SKJ. 

listopad

13. listopada

1941: Streljanje omladinaca na Šubićevcu

Talijanski fašisti su 11. 10. 1941. uhapsili 27 Šibenčana. Poslije dva dana batinanja jedanaest uhapšenika je pušteno na slobodu, deset odvedeno u internaciju, dok su ostala šestorica osuđena na smrt strijeljanjem. Osuđeni na smrt bili su omladinci Bujas Mate, Višić Blaž, Belamarić Ante, Junaković Drago, Vrljević Duško i Lasić Ivica. Gledajući u smrt, ti su omladinci klicali Partiji i Narodnooslobodilačkoj borbi, pljuvali na fašiste i dovikivali im, da će ih drugovi osvetiti. Strijeljanje je izvršeno na Šubićevcu 13. 10. 1941. godine.

18. listopada

1944: Oslobođen Dubrovnik

 Poslje dvodnevnih borbi 10. hercegovačka udarna i 12. hercegovačka udarna brigada 29. udarne divizije NOVJ i 2. proleterska (dalmatinska) udarna brigada Primorske operativne grupe oslobodile Dubrovnik, koji je branila glavnina 369. puka njemačke 369. legionarske divizije, mornarička pješadija, obalska artiljerija i oko 400 ustaša i domobrana.

26. listopada