Četvrtak 13.12.2018.

U Puli strijeljan Vladimir Gortan

Vladimir Gortan je istarski antifašist, po zanimanju zemljoradnik koji je 1928. postao je članom tajne antifašističke organizacije osnovane u Trstu Borba, koja je bila dio revolucionarne organizacije TIGR (Trst–Istra–Gorica–Rijeka), a kojoj je cilj bio rušenje fašizma i oslobađanje Istre i Slovenskog primorja svim sredstvima. Šesteročlana skupina, tzv. gortanovci, odlučila je poduzeti akciju na dan nasilno provedenih talijanskih parlamentarnih izbora, 24.III.1929. pokazujući kako Istra nije pacificirana i denacionalizirana.

Uhvaćen je u bijegu i dugo mučen, a specijalni sud u Rimu osudio ga je na smrt strijeljanjem ne bi li tako zastrašio istrijane. Strijeljan je na predjelu uz more u južnom dijelu grada Pule, koji danas nosi ime "Gortanova uvala"; navodi se da ga je strijeljalo 28 fašista, koji su ga u leđa pogodili s 25 metaka. Svojim hrabrim držanjem ubrzo je postao simbol nacionalne i antifašističke borbe Istre.

Zbog svoje revolucionarne djelatnosti postao je simbolom nacionalne i antifašističke borbe Hrvata i Slovenaca u Istri protiv talijanskih, a poslije njemačkih okupacijskih vlasti. Njemu u čast je ime dobila partizanska brigada iz Istre Prva istarska brigada 'Vladimir Gortan'.

Njegovi posmrtni ostaci otkriveni su tek 1952. godine. A predsjednik Josip Broz Tito je 1953. godine prisustvovao prijenosu Gortanovih posmrtnih ostataka i otkrivanju spomenika podno Gortanova rodnog sela Berma.

Fotografija snimljena u svibnju 1945. godine pokazuje rodnu kuću Vladimira Gortana (Beram u Istri kraj Pazina). Na kući se vide natpisi: 'SLAVA DRUGU VLADIMIRU GORTANU', 'ŽIVIO DRUG TITO' i 'ŽIVILA BRIGADA VLADIMIR GORTAN'.
Spomenik u Gortanovoj vali, na mjestu srijeljanja
Spomen-grob u rodnom Beramu