Petak 22.3.2019.

Ustaše objesile deset antifašista u Vrapču

Četvrto javno vješanje antifašista u veljači 1945. u okupiranom Zagrebu  ustaše su joj jednom obavile na zapadnom ulazu u Zagreb, na lokaciji znanoj kao Piškorov šljivik, danas Piškorov Brijeg u Vrapču. Na istoj lokaciji gdje je devet dana prije obješeno 20 talaca, obješeno je još 10 talaca, od kojih dvije žene, zbog tri diverzije koje su prošle samo s materijalnom štetom i nekoliko ozlijeđenih.

Bilo je to jedno od četiri masovna javna vješanja u veljači 1945. kojim su ustaše pokušavale terorom zadržati vlast u Zagrebu. Vješanja u veljači 1945. su obavljena 3., 10., 13. i 22. veljače na tadašnjim prilazima u Zagreb: Žitnjaku, Remetincu, Vrapču.

Obavijest MUP-a

U ustaškom glasniku "Hrvatskom narodu" od 24. veljače 1945. pronalazimo "Obaviest MUP-a - Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnosti" o "odmazdi kaznom smrću vješanjem na 10 uglavljenih odmetnika i komunista" koja je naslovljena "Eksplodirala tri paklena stroja pred dva poduzeća i jednom kavanom".

Javno vješanje je ovaj put "opravdano" diverzijama na dane 19.,20. i 21. veljače pred kavanom Medulić i dvije nepoznate ("jedne") tvornice koje su prošle s materijalnom štetom i nekoliko lakše ranjenih.

Kako bi sačuvali u sjećanju ove žrtve ustaškog terora nabrojat ćemo sve obješene uz njihove presude Glavnog ravnateljstva za javni red i sigurnost:

1. MILAN HACEK - r. u Konštini 1921., partizanski komandant

2. NAZIF TROKOVIĆ - r. u Plevlju 1915., partizan, obavještajac, dostavljao podatke o kretanju i brojčanom stanju HOS-a, kao i o radu državnih ustanova

3. ANTUN BIERNOT - r. u Žigarniku 1920., član KPJ, voditelj NOO, skupljao novčane priloge, obuću i odjeću, sanitetski materijal i hranu za partizane, te prebacivao narod na slobodni teritorij

4. RUDOLF HARAMINA - r. u Banskoj Gorici 1914., član NOP-a, prebacivao narod na slobodni teritorij, davao i prikupljao priloge za "Crvenu pomoć", održavao "tajne komunističke sastanke"

5. ALOJZ CRKNOVIĆ - r. u Bihaću 1913., član KPJ, voditelj NOO, pozivao narod u NOO i NOV te vršio pripreme za preuzimanje uprave u jednom poduzeću

6. VIKTOR POPOVIĆ - r. u Zagrebu 1906., partizanski obavještajac, dostavljao podatke o kretanju, naoružanju i brojčanom stanju HOS-a, kao i o radu u jednom poduzeću, prikupljao novčane priloge i dr. za NOV

7. STJEPAN BADALOV - r. u Kaštel Lukšiću 1912., član KPJ, organizirao NOO, sudjelovao u sabotažama, pozivao radnike da pristupe u partizane

8. BOSILJKA STANBOLIJA - r. u Čabru 1917., član KPJ i NOF, partizanska obavještajka, organizirala "dojavne" skupine partizana, davala i prikupljala novčane i druge priloge za NOV, te partizanima dostavljala podatke o radu pojedinih državnih ustanova

9. LATINKA JURKOVIĆ - r. u Ličkoj Jesenici 1895., članica NOF, davala i prikupljala priloge za "Crvenu pomoć", partizanski teklić, u njenom stanu su održavani sastanci s partizanskim "terencima" i diverzantima

10. MIJO LEŽ - r. u Šumećanima 1890., član kotarskog NOO, partizanski teklič, prebacivao narod u partizane, održavao "komunističke sastanke", dijelio partizanski agitprop.

 

Spomenik

1959. godine podignut je ovaj jednostavan, no izuzetan spomenik koji sjećanje na tragičan događaj nije prizivao očekivanim naturalizmom, već jednostavnošću metalne rešetke s 30 vertikalnih šipki koje simboliziraju strijeljane u dva navrata na ovoj lokaciji. Spomenik je ujedno bio i spomen kosturnica. 

Na kosturnici je stajala spomen ploča, sa sljedećim natpisom:

OD 1941.-1945. GOD. NAŠI NARODI VODILI SU KRVAVU BORBU  PROTIV MNOGOSTRUKO NADMOĆNIJEG NEPRIJATELJA I DALI  OGROMNE ŽRTVE ZA STVAR SLOBODE I SOCIJALIZMA. U NADČOVJEČANSKOJ BORBI VIDNO MJESTO ZAUZELO JE VRAPČE ČIJI SU SINOVI I KĆERI GINULI ŠIROM JUGOSLAVIJE DAJUĆI SVOJE ŽIVOTE ZA SLOBODU I BOLJU BUDUĆNOST NOVIH POKOLJENJA.

U ZNAK SJEĆANJA I ZAHVALNOSTI SVIMA SVOJIM PALIM BORCIMA I ŽRTVAMA FAŠISTIČKOG TERORA KAO I 30-ORICI VJEŠANIH RODOLJUBA NA OVOM MJESTU NAROD VRAPČA PODIŽE OVAJ SPOMENIK U JUBILARNOJ 40 GODIŠNJICI KPJ-E I SKOJ-A

INICIJATIVU ZA POSTAVLJANJE SPOMENIKA DAO JE NAROD VRAPČA

Doprinos borbi i otpor mnogih zagrebačkih kvartova danas je u velikoj mjeri zaboravljen, a sjećanje na slavne događaje i istaknute pojedince izblijedio je kroz godine ili je pak namjerno potisnuto i izbrisano.
Spomenik je ranih 1990-ih godina većim dijelom uništen, a umjesto simboličkih rešetaka postavljeno je raspelo i spomen-ploča s natpisom „U spomen svim žrtvama za slobodu i opstojnost hrvatskog naroda“. Ovakva formulacija prešućuje spomenuti ustaški zločin brišući ga iz kolektivnog sjećanja. 

Današnje stanje, raspelo i nova spomen ploča, kojim se potpuno briše sjećanje na ustaške zločine