Četvrtak 13.12.2018.

Umro Većeslav Holjevac

Većeslav Holjevac, narodni heroj i organizator ustanka u Kordunu umro je u Zagrebu 11. srpnja 1970. godine. Sahranjen je u Grobnici narodnih heroja na Zagrebačkom groblju Mirogoj.

Rođen je 22. kolovoza 1917. u Karlovcu. Tu je završio šest razreda gimnazije, a zatim se zaposlio kao privatni poduzetnik. Tada pristupa revolucionarnom radničkom pokretu. Godine 1939. postaje član Komunističke partije Jugoslavije, a već sljedeće na preporuku Ive Marinkovića, je izabran u Okružni komitet KPH za Karlovac, Kordun i Baniju. Svojim političkim radom stekao je veliku popularnost u Karlovcu. Organizirao je jednu od najuspelijih demonstracija 27. ožujka 1941. godine u Hrvatskoj.

Neposredno posle okupacije, Većeslav radi na organiziranju omladinskih udarnih grupa, koje počinju svoje akcije već krajem travnja 1941. godine. Kao jedan od organizatora ustanka na Kordunu i kao član Vojnog komiteta, sudjeluje u nizu akcija za prikupljanje oružja za predstojeću borbu. U lipnju 1941. odlazi na Kordun, gde je postaje jedan od organizatora ustanka u ovom kraju. S prvom grupom kordunaških partizana izvršio je i prvu borbenu akciju: napad na žandarmerijsku stanicu u Tušilovcu u kojoj je lakše ranjen.

U studenom 1941. godine, s vodom dobrovoljaca bivših karlovačkih aktivista, upao je u Karlovac, da iz ruku ustaša izbavi Marijana Čavića. Preobučeni u domobranske uniforme, ušli su predveče u grad i otišli u bolnicu gde se uhapšeni Marijan Čavić nalazio na lječenju. Akcija - koja je snažno odjeknula u Karlovcu i okolini - nije potpuno uspjela, pošto su ustaše već ranije Čavića odvele iz bolnice. U toj akciji partizani su ubili dvojicu ustaša i nekoliko italijanskih vojnika i zarobili puškomitraljez. Partizani su imali jednog mrtvog i jednog ranjenog borca, koje neprijatelj nije uspio da zarobi, jer su ih aktivisti odneli.

Krajem 1941. godine, Većeslav Holjevac je izabran za političkog komesara Grupe NOP odreda za Kordun i Baniju. Poslje toga, nalazio se na dužnosti političkog komesara, a kasnije komandanta Druge (zagrebačke) operativne zone. Krajem 1942. godine, postavljen je na dužnost političkog komesara Prvog hrvatskog korpusa, i na toj je dužnosti ostao do kraja rata.

U toku rata sudjelovao je u mnogim borbama u Hrvatskoj, Bosni i Sloveniji, a takođe i u završnim operacijama za oslobođenje Istre i Trsta. Poslje oslobođenja Zagreba 8. svibnja , bio je komandant grada, a potom komandant Vojne uprave Jugoslavenske armije u Istri. Godine 1946. bio je šef Vojne misije FNRJ u Berlinu. Na toj dužnosti je ostao do 1948. godine.

Poslje demobilizacije, bio je ministar za novooslobođene krajeve, ministar rada u vladi FNRJ i ministar saobraćaja u vladi NR Hrvatske. U razdoblju od 1948. do 1952. godine bio je član CK KPH, a od 1952. do 1963. je član Sekretarijata Gradskog komiteta SKH za Zagreb te predsjednik Gradskog narodnog odbora, odnosno gradonačelnik Zagrebna.

U vrijeme njegovog mandata Zagreb je "prešao preko Save". Kao zagrebački gradonačelnik proveo je smjele urbanističke zahvate. Holjevac je bio i član Četvrtog sabora Narodne republike Hrvatske i predsjednik Matice iseljenika Hrvatske. 

Izvor: SH.WIKIPEDIA.ORG

Zagreb, Savski most, 16. svibnja 1945.
Svečani doček književnika Vladimira Nazora, predsjednika ZAVNOH-a i kasnije prvog predsjednika Narodne Republike Hrvatske. Ispred automobila Većeslav Holjevac, komandant komande grada Zagreba
Većeslav Holjevac o Zagrepčanima za vrijeme oslobođenja grada.
Izvor: VJESNIK jedinstvene narodno oslobodilačke fronte Hrvatske, 19. svibnja 1945.