Subota 21.9.2019.

Nacisti započeli napad na Staljingrad

Na današnji dan 1942. započela je najveća bitka u povijesti čovječanstva - bitka za Staljingrad. Trajala je nešto više od 5 mjeseci i odnijela 2 milijuna žrtava. Započela je kad je njemačka 6. armija stigla u predgrađa Staljingrada, a Luftwaffe je 23. kolovoza 1942. započeo bombardiranje s tisuću tona zapaljivih bombi po gradu u čak 1600 naleta te pobio na tisuće civila. 

Nametnuti historijski revizionizam od 2006. na današnji dan izjedačava sudionike bitke za Staljingrad - Crvenu armiju i fašističke okupatore: nacističku Njemačku, fašističku Italiju, kraljevinu Rumunjsku i Mađarsku i njihove kvislinške sluge iz tzv. NDH.

Pozadina napada na Staljingrad


22. lipnja 1941. Njemačka i njene saveznice su izvršili invaziju na Sovjetski Savez, brzo napredujući duboko u sovjetsku teritoriju. Trpeći poraz za porazom u ljeto i jesen 1941, sovjetske snage su izvršile kontranapad velikih razmjera s predgrađa ruske prijestonice u Bici za Moskvu, prosince 1941. Njemačka vojska koja je bila iscrpljena, slabo opremljena za zimsko ratovanje i sa rastegnutim linijama za snabdjevanje, je odbačena sa rubova Moskve.

Nacisti su stabilizirali front u proljeće 1942. Planovi da se lansira nova ofanziva ka Moskvi su ipak odbačeni, jer je Armijska grupa Centar bila suviše oslabljena za takav napad. Štaviše, takav napad bi bio "isuviše očigledan", a dosadašnji ključ uspjeha je bio napad tamo gde neprijatelj najmanje očekuje, tako da bi veliki uspjesi mogli da se postignu prije nego što se postavi obrana. Iz ovog razloga su razmatrane nove ofanzive na sjeveru i jugu.

Konačno je Armijska grupa Jug, koja je prethodno osvojila Ukrajinu, odabrana da prodre kroz južne ruske stepe u Kavkaz, i zauzme ključna sovjetska naftna polja. Ova ljetnja ofanziva sa kodnim imenom "Fall Blau", je trebalo da uključi njemačku 6. i 17. armiju, i 4. i 7. Panzer armiju.

Ipak, Hitler je intervenirao u strateškom planiranju naredivši da se Armijska grupa podeli na dva djela. Armijska grupa Jug (A) je trebalo da nastavi sa napredovanjem južno prema Kavkazu po planu. Armijska grupa Jug (B), uključujući 6. armiju i 4. Panzer armiju, je trebalo da se kreće ka istoku prema Volgi i gradu Staljingradu s ciljem presjecanja SSSR izlaskom na Volgu i uništenjem industrije Staljingrada bez ulaska nacističke vojske u njega.

Napad na Staljingrad

Do kraja kolovoza, Armijska grupa Jug (B) je konačno dosegla Volgu sjeverno od Staljingrada. Novo napredovanje do rijeke, južno od grada je usljedilo. Od 1. rujna 1942, Sovjeti su mogli da snabdjevaju svoje snage samo preko opasnih prelaza preko Volge. Snažno njemačko zračno bombardiranje 23. kolozoa je ubilo na tisuće civila i pretvorilo grad u ruševine. Osamdeset posto životnog prostora u gradu je uništeno. Sovjetska 62. armija je formirala odbrambene linije između ruševina, sa uporištima u kućama i tvornicama.

Dok se ovo događalo na frontu prema Volgi, na delu prema Kavkazu je došlo do nacističkog poraza to jest do zaustavljanja njihovog prodora. Nakon ovog poraza zbog direktnih Hitlerovih odluka kojima je smanjen broj vojnika za taj prodor Hitler donosi odluku da se krene u osvajanje Staljingrada kao simboličke, utješne nagrade kojom bi se sakrio vojni debakl i prva naznaka njemačke vojne katastrofe u Rusiji.

Borbe u gradu su bile žestoke i očajničke. Sovjetska pojačanja koja su prebacivana preko Volge sa istočne obale, konstantno su bila pod napadom nemačke artiljerije i avijacije. Po statistici, novopridošli sovjetski vojnik koji bi stigao u grad je mogao da očekuje da će živjeti još nekoliko sati. Ogorčene borbe su bjesnile za svaku ulicu, svaku tvornicu, svaku kuću, podrum i stepenište. 

Stanovnici Staljingrada 24. kolovoza 1942.
Fontana u centru razrušenog Staljingrada
Izvor: Wikipedia
Štuka iznad razorenog Staljingrada
Izvor: Bundesarchiv
Staljingrad iz njemačkog bombardera
Izvor: Bundesarchiv
Gore ruševine Staljingrada u listopadu 1942.
Izvor: Bundesarchiv
Dim iz centra Staljingrada
Izvor: Bundesarchiv