Srijeda 19.12.2018.

Poginuo narodni heroj Antun Blažić Šimun

Antun se rodio kao najstarije dijete u obitelji Blažić, 28. svibnja 1916. godine u selu Globočec, kotar Ludbreg. Blažići su bili jako siromašna obitelj koja se bavila poljoprivredom nad ono malo zemlje što su posjedovali.Njegovi poznanici opisivali su ga kao autoritarnog čovjeka s vrlo naglašenim osjećajem za pravednost.

Od 1935. član je Hrvatske republikanske seljačke stranke i pripada tzv. lijevom krilu pa se često nalazi pod prismotrom vlasti, a povremeno i u sukobu sa žandarima. Kao vrlo mlad sudjelovao je u glasovitoj Poljanečkoj buni 1937.

Neposredno pred rat služio je kraljevsku vojsku. Povezuje se s varaždinskim partizanima i tada, u kolovozu 1941., u mlinu Vidović nastaje Varaždinska oružana grupa. Nakon što su se povezali s ostalim partizanima s Kalnika, u rujnu vrše napad na željezničku postaju u Velikom Trojstvu. Kasnije se priključio Kalničkom partizanskom odredu pod vodstvom Bože Leinera. Sudjelovao je u poznatoj trostrukoj akciji kada su u jednoj noći napadnuti Trnovec, Jalžabet i Ribnjak.  Sudjelovao je i u akciji protiv ustaša u Martijancu, a 1942 godine sudjeluje u borbama protiv Francetićeve Crne legije. Preživio je uništenje odreda, no kada je ujesen 1942. formiran 2. Kalnični partizanski odred, Šimun je opet u njemu. U jednoj borbi u Hrvatskom zagorju bio je i ranjen.

Napad na Đelekovec, koji je predvodio Antun Blažić - Šimun, jedan je od najpoznatijih prepada. Na sam Uskrs 1943. (25. travnja) partizani iz I. bataljuna pješice su se spustili do Globočeca. Tu su se preobukli u civilnu odjeću, zatim su posudili sve bicikle u Globočecu, Čukovcu i Bolfanu do kojih su mogli doći te se noću odvezli do dvadesetak kilometara udaljenog sela Đelekovec. Napali su žandarmerijsku postaju gdje su potpuno iznenadili posadu. U borbi je poginuo jedan žanadar, jedan je teško ranjen, a 3 su oružnika razoružani. Zaplijenili su više od 20 pušaka, na mjesnoj pošti razlupali su brzoglas i odnijeli poštanskih maraka za 6.000 kuna i 2.700 kuna u gotovom novcu. U općinskom uredu spalili sve spise i uništili jedan pisaći stroj. Partizani su zatim nesmetano napustili Đelekovec, vratili sve bicikle njihovim vlasnicima i s ratnim se plijenom povukli natrag na Kalnik.

Sredinom 1943 godine, kao član OK SKH za Varaždin, formirao je udarne jedinice u Kuzmincu, Hrženici, Segovini i Velikom Bukovcu. Sa grupom iz Bukovca prelazi Dravu, upada u tada mađarsko Međimurje, napada i zauzima žandarsku stanicu u Svetoj Mariji čime je izazvao međudržavni incident. Sudjelovao je u razoružanju posade iz Jalkovca i u prvom oslobođenju Lepoglave kada je zauzet lepoglavski zatvor – hrvatsku Bastillu i iz njega oslobođeno mnogo političkih zatvorenika.

Bio je vijećnik ZAVNOH-a. Poginuo je kao terenski radnik i borac  u selu Bikovec u rujnu 1943. Blažić je napao ustaškog agenta, pri povlačenju je smrtno ranjen, a nakon što je potrošio municiju Blažić se ubio posljednjim metkom da ne bi živ pao u ruke neprijatelju. 1951. godine je proglašen narodnim herojem.

Izvor: Antifašisti Varaždinske županije