Četvrtak 13.12.2018.

Savjetovanje u Stolicama

Na savjetovanju rukovodilaca narodnooslobodilačkih snaga, održanom 26-27. rujna 1941. godine u selu Stolice, kod Krupnja, donijete su značajne odluke za učvršćenje i razvijanje dalje borbe. Formirani su glavni štabovi u svim pokrajinama, a Glavni štab je preimenovan u Vrhovni štab. Također na savjetovanju je usvojen i jedinstven naziv za borca – partizan i njegova oznaka – crvena zvijezda petokraka.

Situacija uoči savjetovanja

U periodu od srpanja do kolovoza 1941. godine, u većem dijelu Jugoslavije došlo je do oružanog ustanka i postignuti su vidljivi rezultati. Ali pored uspijeha, javile su se i mnoge poteškoće. U Makedoniji je došlo do poteškoća zbog rada sekretara Pokrajinskog Komiteta KPJ za Makedoniju Metodija Šatrova i još nije došlo do ustanka. U pojedinim djelovima Slovenije i Hrvatske ustanak nije postigao očekivane razmjere, dok su se u Crnoj Gori, pod udarom italijanskih divizija u drugoj polovini srpnja, ustaničke snage razišle, a oslobodilačka borba privremeno splasnula.

Odredi su bili organizirani na teritorijalnom principu, ali su rano zapažene slabosti takve vojne organizacije. Zbog prikovanosti odreda za određene teritorije, oni su ostajali nepovezani i lišeni snažnije borbene moći, bez pokretljivosti i širih manevarskih mogućnosti.

Zamah oružanog ustanka je pred partizanske vođe stavljao sve složenije zadatke. Uvjeti djelovanja Glavnog štaba iz okupiranog Beograda, bili su sve teži, a održavanje veza sa pokrajinski komitetima, štabovima i jedinicama bilo je otežano i neredovno. Zbog toga su Politbiro CK KPJ i Glavni štab NOPOJ-a, kolovoza 1941. godine odlučili da pređu na oslobođenu teritoriju i da se održi vojno-političko savjetovanje najodgovornijih rukovoditelja i predstavnika štabova iz svih krajeva Jugoslavije.

Komandant Glavnog štaba NOPOJ-a Josip Broz Tito krenuo je, iz Beograda, 16. rujna i preko Čačka i Požege izašao na oslobođenu teritoriju Valjeva. Ostali članovi Vojnog rukovodstva: Milutinović, Ranković i Lola Ribar krenuli su dva dana kasnije.

Predstavnici

Vojno-političkom savjetovanju u Stolicama prisustvovali su:

članovi CK KPJ i GŠ NOPOJ-a:
Josip Broz Tito, Ivan Milutinović, Aleksandar Ranković i Ivo Lola Ribar,
članovi pokrajinskih rukovodstava:
Sreten Žujović Crni, Rodoljub Čolaković i Filip Kljajić Fića iz Srbije;
Rade Končar i Vlado Popović iz Hrvatske;
Franc Leskošek i Miha Marinko iz Slovenije;
Svetozar Vukmanović Tempo i Slobodan Princip Seljo iz Bosne i Hercegovine;
komandanti i politički komesari najbližih partizanskih odreda:
Koča Popović, Nebojša Jerković, Miloš Minić, Zdravko Jovanović i Dragojlo Dudić.

Rukovodstvo u Crnoj Gori, usljed slabih veza, nije bilo obavješteno o savjetovanju, a u Makedniji je tek tih dana imenovan novi Pokrajinski komitet i Pokrajinski štab, na čelu sa Draganom Pavlovićem Šiljom i Lazarom Koliševskim.

Savjetovanjem je rukovodio generalni sekretar CK KPJ i komandant Glavnog štaba NOPOJ-a Josip Broz Tito, koji je podnio uvodni referat o situaciji, a predstavnici glavnih štabova podnijeli su izvještaje o razvoju NOB-a u svojim pokrajinama. Izvršena je potpuna procjena situacije u zemlji u prvim mjesecima ustanka. Na savjetovanju se raspravljalo o najvažnijim vojnim pitanjima, bitnim za rukovođenje i dalji razvoj NOB-a u Jugoslavije. Koča Popović se zalago za partizansku strategiju ratovanja, protiv frontalne borbe.

Odluke

U Stolicama su donijete bitne odluke za ustanak 1941. godine: o formaciji i organizaciji partizanskih jedinica i štabova, o razvoju i nadležnostima pokrajinskih vojnih štabova i štabova odreda, a za sve partizane uvedene su odgovarajuće oznake i simboli.

Utvrđeni su jedinstveni nazivi vojnih i političkih organizacija, oznake u oružanoj sili naroda i pozdrav. Glavni štab je pretvoren u Vrhovni štab NOPOJ (Narodnooslobodilačkih partizanskih odreda Jugoslavije) , kao jedinstveno vojno rukovodstvo za rukovođenje oslobodilačkom borbom u cijeloj zemlji, a odlučeno je da se u pokrajinama Jugoslavije organiziraju glavni štabovi kao rukovodstva partizanskih snaga. Četa (80-100 boraca) je trebalo da postane osnovna jedinica; tri do četiri čete činile su bataljon, a dva do četiri bataljona partizanski odred kao najveću partizansku jedinicu. Također je odlučeno da se od više partizanskih odreda, radi izvršavanja zajedničkih zadataka, mogu formirati grupe partizanskih odreda sa posebnim privremenim štabovima. Jedinstvenoj vojnoj organizaciji doprinosili su formuliranje jedinstvene partizanske zakletve, utvrđivanje partizanskog pozdrava, organizacija sanitetske službe, ishrane, vojne discipline.

Za sve borce, u čitavoj zemlji, usvojen je naziv "partizani", a kao osnovna borbena i taktička jedinica "partizanski odred". U sastav odreda ulaze bataljoni sastavljeni od četa. Riješeno je da odredom i bataljonom zapovjeda štab u sastavu: komandant, politički komesar i njihovi zamjenici.

Svim štabovima je ukazano na stalnu potrebu jačanja discipline i organiziranja obavještajne, sanitetske i intendantske službe, kao i na niz drugih pitanja od značaja za organizaciju. Svi partizani bili su obavezni da stupanjem u odred polože partizansku zakletvu, čiji je tekst objavljen u Biltenu Glavnog štaba 19. kolovoza 1941. godine.

Spomen-muzej Stolice

Zgrada rudnika Zajače, u blizini sela Brštica, kod Krupnja, u kojoj je održano savjetovanje je poslje rata pretvorena u muzej. Izložba se u početku sastojala od rekonstrukcije sobe u kojoj je održano savjetovanje, a od 1979. godine i postavkom koja je ukazivala na značaj samog događaja.

Pored kuće je 1954. godine postavljena skulptura „Partizanski kurir“, rad kipara Stevana Bodnarova. Na mjestu starih rudarskih baraka su 1981. godine rekonstruirana četiri paviljona od borovine, sa namjerom da služe kao izložbeni prostor i prostor za predavanja. Iste godine ispred kuće je postavljena skulptura „Maršal Tito“ Antuna Augustinčića, a arhitekt Milun Stambolić je uradio ulazne kapije. Tokom devedesetih godina muzejska postavka je uništena, a dve skulpture više puta bacane u provaliju koja se nalazi odmah ispred spomen-kuće.

Izovr: Savetovanje u Stolicama

Spomenik "Partizanski kurir" u Stolicama. Kopija skulpture se nalazi u "Kući cvijeća".