Četvrtak 22.10.2020.

Partizani Banije i Siska svečano položili zakletvu

Partizanska zakletva na Šamarici je izuzetno važan događaj jer predstavlja jedan od prvih primjera suradnje srpskog i hrvatskog naroda za vrijeme ustanka 1941. godine. To je jedan od prvih primjera solidarnosti hrvatskih komunista i radnika s ugroženim srpskim seljaštvom na Baniji. Važan je to primjer međuetničke solidarnosti u vremenu kada je partizanski pokret bio izuzetno slab i loše organiziran.

Formiranje partizanskih odreda je za lokalno stanovništvo bilo garancija i spas od uništenja koje im je prijetilo. Budući da je Komunistička partija Jugoslavije bila zasnovana na internacionalnoj osnovi, nije bilo sukoba i međusobnog neprihvaćanja zasnovanog na etničkoj pripadnosti. Pročitajte tekst partizanske zakletve i sve će vam bit jasno.

Nakon što je u Biltenu Vrhovng štaba NOVJ 19. kolovza 1941. objavljen tekst partizanske zakletve, uvedena je praksa da borci partizanskih jedinica polažu svečanu zakletvu svome narodu. U skladu s tim, komandanti triju odreda na Baniji - Šamaričkog, Vasilj Gaćeša, Kalinskog, Artur Turkulin i Sisačkog, Vlado Janić Capo, dogovorili su da 28. IX. 1941. sva tri odreda svečano polože partizansku zakletvu na Čavić brdu na Šamarici. U donošenju ove odluke i pripremama za polaganje zakletve sudjelovali su i Marijan Cvetković, Jurica Kale, Đuro Kladarin, Tone Štajcar, Ranko Mitić, Stanko Bjelajac i Milan Pavlović Mićun. O tome velikom činu, koji je simbolički označio snagu i organiziranost općenarodnog otpora, održavani su redoviti kontakti s OK KPH Karlovac i Komandom NOPO Korduna i Banije.

Zakletva je položena 28. rujna 1941. Prethodno su izvršene pripreme boraca za taj svečani čin. Na svečanost polaganja prve partizanske zakletve na Baniji došli su komandant Komande NOPO Korduna i Banije Ivan Rukavina i politički komesar Srećko Manola. Oni su donijeli i tekst zakletve.

Tekst partiznske zakletve, koju je odobrio Glavni/Vrhovni štab NOVJ objavljen je prvi put u kolovozu 1941. u partizanskom listu “Gerilac”. Autor je Nikica Pavlić, banjalučki novinar, predratni komunist i aktivan učesnik NOP-a. Partizanska zakletva objavljena je u Hrvatskoj 10. IX. 1941. u Okružnici br. IV. komandirima partizanskih odreda u Kordunu i Primorju, koju je izdao “Operativni komitet Karlovac”.

Svečani čin polaganja partizanske zakletve odvijao se ovim redom.

Postrojavanje boraca za polaganje zakletve izvršio je Milan Pavlović Mićun, operativni oficir u Šamaričkom odredu. Zatim je predao raport komandantu NOPO Korduna i Banije, Ivi Rukavini. Izvijestio ga da u stroju za polaganje zakletve stoji 188 boraca. Nakon toga je Ranko Mitić, sekretar Kotarskog komiteta KPH Glina, otvorio početak svečanog zbora. Pozdravio je prije svega partizanske borce, zatim komandanta Komande NOP odreda Korduna i Banije Ivu Rukavinu i operativnog oficira te komande Srećka Manolu. Naglasio je da su obojica iskusni španjolski borci. Zatim je pozdravio komandante odreda Vladu Janića Capu iz Sisačkog, Vasilja Gaćešu iz Šamaričkog i Artura Turkulina Tujka iz Kalinskog odreda. Pozdravio je i prisutan narod, koji je izbjegao u Šamaricu da bi se spasio od uništenja koje im je prijetilo nakon pokolja u Banskom Grabovcu i glinskoj crkvi. Pred postrojene borce stao je Srećko Manola i objasnio način polaganja zakletve.

Manola je čitao tekst zakletve a borci za njim glasno ponavljali. Kad su borci izrekli posljednje riječi zakletve, bili su burno pozdravljeni od mase naroda.

Tekst zakletve glasi:

ZAKLINJEM SE SVOME NARODU DA IZ RUKE NEĆU PUSTITI ORUŽJE SVE DOK I POSLJEDNJI FAŠISTIČKI OKUPATOR NE NAPUSTI MOJU ZEMLJU, SVE DOK POSLJEDNJI USTAŠKI GAD NE BUDE ISKORIJENJEN.

ZAKLINJEM SE DA ĆU SE NEPRIJATELJU, KOJI JE POMOĆU DOMAĆIH IZDAJNIKA POROBIO MOJU ZEMLJU, KLAO I UBIJAO MOJ NAROD, ŽENE I DJECU, OTIMAO MOJE ŽITO, MOJ KRUH I MUKU I IZGONIO ME S MOG DJEDOVSKOG OGNJIŠTA, ZAKLINJEM SE DA ĆU SE OSVETITI NEMILOSRDNO, DA ĆU MU NANOSITI UDARAC ZA UDARAC, KRV ZA KRV, SMRT ZA SMRT.

ZAKLINJEM SE DA ĆU SE U NEMILOSRDNOJ BORBI PROTIV USTAŠKIH RAZBOJNIKA ČUVATI I KANITI SVAKOG SAMOVOLJNOG NASILJA I OSVEĆIVANJA NA MIRNOM STANOVNIŠTVU, ŽENAMA I DJECOM, MA KAKVE VJERE I NARODNOSTI BILI.

ZAKLINJEM SE DA ĆU SVAGDJE I UVIJEK ZASTUPATI MISAO BRATSTVA I ZAJEDNIČKE BORBE SRBA, HRVATA I MUSLIMANSKOG ŽIVLJA ZA ČIŠĆENJE ZEMLJE OD ZAJEDNIČKOG NEPRIJATELJA, OD FAŠISTIČKOG OKUPATORA I DOMAĆIH IZDAJICA I PLAĆENIKA, BILI ONI IZ SRPSKIH, HRVATSKIH ILI MUSLIMANSKIH REDOVA.

ZAKLINJEM SE DA ĆU PRIJE UMRIJETI NEGO ODATI SEBE ILI SVOJE DRUGOVE I NAŠU SVETU BORBU, DA ĆU PRIJE UMRIJETI NEGO PLJAČKOM ILI SAMOVOLJNIM NASILJEM OKALJATI ZASTAVU POD KOJOM SE BORIM.

AKO PREKRŠIM OVU SVETU ZAKLETVU, AKO POKAŽEM SLABOST, MALODUŠNOST, KUKAVIČLUK, NEDISCIPLINIRANOST ILI ZLONAMJERNOST I IZDAM INTERESE SVOG NARODA, NEKA SRAMNO PADNEM OD RUKU SVOJIH DRUGOVA.

SMRT FAŠIZMU - SLOBODA NARODU!

Ivo Rukavina čestitao je borcima na položenoj zakletvi i zatim je govorio o vojno-političkoj situaciji. Borcima se obratio komandant Vasilj Gaćeša. Burno pozdravljen pozvao je borce da izdrže jer će borba biti duga i teška. Rekao je i to “ako ima pojedinaca koji misle da neće moći izdržati teškoće da se slobodno jave i da će biti oslobođeni”. On je naglasio da je pristupanje u partizanske redove potpuno dobrovoljno. Bio je pozdravljen dugotrajnim aplauzima i povicima: Živio Vasilj Gaćeša!

U ime boraca Hrvata govorio je Marijan Cvetković, komesar Sisačkog partizanskog odreda. Bio je pozdravljen povicima: Živjelo bratstvo Srba i Hrvata!

U ime boraca žena, govorila je partizanka Milka Tarabić. Izazvala je buran aplauz, ali i suze radosnice među prisutnim majkama i očevima koji su taj zbor promatrali.

U stroju za polaganje zakletve bilo je ukupno 13 boraca žena i to:

Šest iz Kalinskog odreda:
1. Slava Pavičić
2. Ljubica Ratković
3. Trninka Ratković (Abramović)
4. Dara Škarić (Janeković)
5. Draga Turkulin
6. Tonka Žica
Jedna Iz Gaćešinog odreda:
1. Milka Tarabić
Šest iz Sisačkog odreda:
1. Ksenija Cvetković Seka
2. Vera Cvetković (Majer)
3. Ana Malina
4. BaraLapčević
5. BaricaRapić
6. Ankica Žganec (Brodarec)


O polaganju zakletve svjedočio je Ranko Mitić u svom članku “Neka sjećanja s Banije”

Prvu partizansku zakletvu polagali smo 28. IX 1941. godine na šamaričkom putu odmah iznad našeg logora. To je mjesto obilježeno spomen pločom.

Polaganje naše prve partizanske zakletve predstavljalo je tada veliku manifestaciju narodnooslobodilačkog pokreta. Tu su bili Siščani i Petrinjani - “kalinaši”, kako smo ih tada zvali. Oni su došli u logor. Polaganju zakletve prisustvovalo je i nekoliko hiljada ljudi spomenutog kraja. Sam čin polaganja zakletve bio je vrlo svečan. Bili smo postrojeni u kare. Ja sam kao domaćin-sekretar Komiteta - otvorio svečanost. Rekao sam nekoliko riječi o značenju polaganja zakletve, a onda sam predao riječ Vasilju Gaćeši kao komandantu Logora. On je tom prilikom održao govor. Osim Gaćeše govorili su još Ivan Rukavina i Srećko Manola. Manola je i čitao zakletvu. U ime grupe “kalinaša” govorio je Marijan Cvetković.

Zakletva koju smo položili bila je službena partizanska zakletva što su je polagali i drugi partizanski borci. To je imalo velik odjek u našem kraju. Naročito je imalo veliko značenje istupanje Marijana Cvetkovića kao Hrvata u vezi sa širenjem bratstva i jedinstva srpskog i hrvatskog naroda ovog kraja

Tada je bilo najaktualnije boriti se za bratstvo i jedinstvo Srba i Hrvata. Jer, uvjeriti srpski narod u našem kraju da su Hrvati na strani NOB-a, bilo je vrlo teško. Ali, nama je sada bilo mnogo lakše, kada je narod vidio uniformirane hrvatske borce kao partizane i, kasnije, istupanje Marijana Cvetkovića, pa akciju na Gradac, koju su uglavnom izveli Hrvati iz logora Kaline

Izvor: Adam Dupalo, Banija i Sisak u NOP-u 1941 događaji, svjedočanstva, dokumenti, Zagreb 2014.

Spomenik partizanskoj zakletvi danas
Partizanska zakletva objavljena je u Hrvatskoj 10. IX. 1941. u Okružnici br. IV. komandirima partizanskih odreda u Kordunu i Primorju, koju je izdao “Operativni komitet Karlovac”.
Sedma strana Vjesnika jedinstvene narodnooslobodilačke fronte Hrvatske sa novom partizanskom zakletvom, prosinac 1941. godine
Spomen doma "Bratstvo i jedinstvo" na Šamarici sagrađen 1980. U toj građevini nalazila se spomen zbirka posvećena razvoju partizanskog pokreta na Baniji. Nakon rata 1995. zbirka je opljačkana ili uništena, a spomen dom je devastiran i izložen propadanju.
Ruševine Spomen doma "Bratstvo i jedinstvo", poznatog i kao "Spomen dom 7. banijske divizije"
Ruševine Spomen doma "Bratstvo i jedinstvo", poznatog i kao "Spomen dom 7. banijske divizije"
Memorijal posvećen prvom partizanskom vojnom logoru i zbjegu naroda Banije - Gaćešin partizanski logor, rad Zdenka Kolacija