Četvrtak 16.8.2018.

"Bio sam kulturni radnik a ponekad i pjesnik" (V)

Marin Franičević – Sjećanja pjesnika partizana (5. DIO)

Donosimo peti, ujedno i poslijednji nastavak memoara pjesnika, kulturnog radnika i partizana Marina Franičevića, koji su u cjelosti objavljeni 1983. godine. U ovom nastavku Franičević opisuje kako je po povratku u oslobođeni Split postao urednikom Slobodne Dalmacije, kako je "na silu" otvarao Radauševu izložbu u Šibeniku te kojim je intenzitetom Agitprop radio po završetku Drugog svjetskog rata.   

"Bio sam kulturni radnik a ponekad i pjesnik" (IV)

Marin Franičević – Sjećanja pjesnika partizana (4. DIO)

Donosimo četvrti nastavak memoara pjesnika, kulturnog radnika i partizana Marina Franičevića, koji su u cjelosti objavljeni 1983. godine. U ovom nastavku, Franičević opisuje anegdote iz oblasnog Agitpropa, organizaciju Konferencije kulturnih radnika na Hvaru te rad u izbjegličkom logoru u El Shattu gdje je bio postavljen za sekretara Kulturno-prosvjetnog i propagandnog odjela.  

"Bio sam kulturni radnik a ponekad i pjesnik" (III)

Marin Franičević – Sjećanja pjesnika partizana (3. DIO)

Donosimo treći nastavak memoara pjesnika, kulturnog radnika i partizana Marina Franičevića, koji su u cjelosti objavljeni 1983. godine. U ovom nastavku, Franičević opisuje nastavak svog kulturno-prosvjednog rada u Dalmaciji, atmosferu u Splitu nakon talijanske kapitulacije, odlazak na II. zasjedanje ZAVNOH-a u Plaškom te susret s Vladimirom Nazorom. 

"Bio sam kulturni radnik a ponekad i pjesnik" (II)

Marin Franičević – Sjećanja pjesnika partizana (2. DIO)

Donosimo drugi nastavak memoara pjesnika, kulturnog radnika i partizana Marina Franičevića, koji su u cjelosti objavljeni 1983. U ovom nastavku, Franičević opisuje svoj ilegalni prelazak iz okupiranog Splita na otok Hvar gdje formira mjesne Narodnoslobodilačke odbore, organizira prosvjetne i kulturno-umjetničke aktivnosti te sudjeluje u tiskanju prve zbirke partizanske poezije u Hrvatskoj. 

"Bio sam kulturni radnik a ponekad i pjesnik"

Marin Franičević – Sjećanja pjesnika partizana (1. DIO)

U pet nastavaka donosimo uzbudljiva i živopisna sjećanja pjesnika, kulturnog radnika i partizana Marina Franičevića (1911.-1990.). Franičević u tančine i znalačkim pripovjedačkim tehnikama opisuje svoj ratni put od okupacije Splita, preko kulturno-prosvjetnog partijskog rada na Hvaru, Braču i ostalim dalmatinskom otocima, do sudjelovanja na ZAVNOH-u te života i rada u izbjegličkom logoru El Shatt u Egiptu. Opisuje susrete i suradnju s brojnim istaknutim imenima iz kulture, poput Jure Kaštelana, Šime Vučetića, Ive Tijardovića, Vladimira Nazora, Vanje Radauša i drugih. 

IZ ARHIVE: „U Srbu je podignut spomenik palim borcima"

Proslava Dana ustanka naroda Hrvatske u Srbu 27. srpnja 1950. godine

Povodom Dana ustanka naroda Hrvatske donosimo prijepis članka objavljenog u časopisu "Crvena zvezda" 1950. godine (br. 6-7, str. 39-42).

Na ljeto 1950. godine dovršen je i svečano otkriven spomenik ustanku i palim borcima u Srbu, monumentalna kompozicija od četiri brončane figure (motiv ustanika, seljaka-boraca i žene u žalovanju) te dva velika reljefna ciklusa s prikazim borbe i stradanja ličkog naroda 1941. godine. Spomenik je rad Vanje Radauša, zagrebačkog kipara rodom iz Vinkovaca, aktivnog sudionika NOB-a i jedne od ključnih kiparskih osobnosti sredine 20. stoljeća.

Spomenik je nakon akcije Oluja 1995. godine miniran i potpuno uništen. Obnovljen je 2010. godine na inicijativu SNV-a, sredstvima Vlade RH i donacijama. Prilikom obnove izostavljeni su originalni natpisi na spomeniku. 

Slava historijskom revizionizmu i slugama okupatora

Slava Ukrajini je još jedan u nizu rehabilitiranih pokliča nacističkih kolaboracionista

Ukrajina je zaboravila na 7 milijuna Ukrajinaca koji su sudjelovali u borbi protiv fašizma na strani Crvene armije, pa slavi stotinjak tisuća nacističkih kolaboranata proslavljenih po etničkom čišćenju. Slično kao u nekim južnijim državama na Balkanu, tako je i u Ukrajini povijesni revizionizam doveo do toga da se Stepana Banderu i njegove kolaboracioniste danas predstavlja kao „borce za nacionalnu nezavisnost“, pri čemu se prešućuju njegovi brojni zločini i masovna ubojstva Poljaka, Židova, Rusa, Bjelorusa, Mađara, ali i Ukrajinaca antifašista. Žrtva tog patološkog narativa nije samo današnja ukrajinska omladina, nego i, kako vidimo, Domagoj Vida. 

Damir Pilić u drugoj rundi barbarski rasturio fašističku civilizaciju

Zadnji nastavak polemike novinara Damira Pilića s povjesničarem Davorom Marijanom.

Prema "uglednom" povjesničaru smo 1945. upali u "barbarstvo", što valjda znači da smo prethodno bili u "civilizaciji". To je bila civilizacija NDH, hrvatska franšiza arijevske civilizacije zvane Treći Reich, glasovite po rasnim zakonima. A oni koji su zaustavili klanje po Marijanu su barbari. Oslobođenje od nacističke okupacije – u tom sklopu i od NDH – za njega je skok u barbarstvo. 

Adela Pavošević (1897.-1928.) - Heroina radničkog pokreta

"Čak i sama odvratna policija nazvala ju je osječka Rosa Luxemburg"

Povodom proslave Međunarodnog dana rada, prenosimo in memoriam osječkoj proleterki i aktivistici Adeli Pavošević, objavljen u lipnju 1928. godine u osječkom listu "Riječ radnika i seljaka".   

U Salzburgu podignuta optužnica zbog veličanja ustaškog režima

Zaključak tužitelja je da između nacističkog i ustaškog režima nema razlike u pravnom smislu

Javni tužitelj Salzburga Marcus Neher podigao je optužnicu protiv 14 članova navijačke skupine Bad Blue Boys zbog kršenja zakona o zabrani nacizma, javlja Salzburger Nachrichten. Optuženi su za veličanje ustaškog režima i posjedovanje neonacističkog materijala. Ako ova optužnica bude potvrđena, bit će to značajan korak prema zabrani drugih ustaških okupljanja u Austriji.

Legalizacija antisemitizma u Poljskoj

Poljski zakon zabranjuje pripisivanje odgovornosti za „nacističke ili komunističke zločine Poljskom Narodu“

Historija poljskog antisemitizma i u dvadesetom stoljeću počinje dugo prije nacističke invazije 1939. godine. Još tokom poljsko-sovjetskog rata, u ljeto 1920. godine, poljske vlasti internirale oko 17.000 vlastitih vojnika i oficira židovskog porijekla, jer su smatrale da su židovi automatski povezani sa komunizmom i boljševizmom. Također, u jesen 1938. godine poljske su vlasti zabranile ulazak u zemlju hiljadama židova s poljskim državljanstvom koji su tada protjerani iz Trećeg Reicha.

Kapitalna djela ustaške mitologije

Prenosimo članak iz Antifa fanzina

Kopajući za prapočecima ustaških mitova najbolje se može dokazati njihova ridikuloznost. Knjiga Ivana Prcele odurnog naziva "Hrvatski Holokaust", koji provoditelje Holokausta izjednačava s njihovim žrtvama je jedan od izvora mnogih mitova i prenapuhanih brojki. Izašla je prvo u engleskom izdanju pod imenom "Operation Slatherhouse" te tako poslužila je kao izvor mnogim antikomunističkim publicistima i izdavačima kao što su Nikolaj Tolstoj i Rudolph Rummel.

VIDEO: Crna Katica

Prilog TV Studenta o lokomotivi na Glavnom zagrebačkom kolodvoru koja skriva svoju mračnu prošlost

Pogledajte izvrstan kratki film o lokomotivi 125-052 koja je korištena za prevoženje logoraša u prvi ustaški logor Danicu, a od početka 1990-ih se mračna epizoda iz njezine povijesti nastoji sakriti i falsificirati. Film otkriva kako se crna lokomotiva 1992. našla u samom centru Zagreba, zamjenivši preko noći tzv. "Titovu" plavu lokomotivu. Riječ je o lokaciji na kojoj se uskoro podiže spomenik žrtvama Holokausta, u sklopu kojeg se planira zadržavanje sporne lokomotive na istoj lokaciji.

Damir Pilić povijesnim činjenicama rasturio "uglednog" povjesničara

Prenosimo reakciju Damira Pilića na revizionističko nasilje nad činjenicama i povijesnim faktima o Bitki na Sutjesci

Hitlerov glavni general nakon bitke na Sutjesci izražava duboki vojnički respekt za Titove taktičke poteze, a dr. Marijan 75 godina kasnije proglašava te iste poteze ‘velikim greškama’, koje su plaćene ’tisućama mrtvih partizana’

70.000 prosvjednika na ulicama Beča

Prosvjedovali su protiv nove crno-plave vlade

70.000 Austrijanaca okupilo se u subotu u središtu Beča kako bi prosvjedovalo protiv nove desne vlade. Organizatori su kazali kako nova koalicija Narodne stranke (OeVP) kancelara Sebastian Kurza i ultradesne Slobodarske stranke (FPOe) Heinz-Christiana Strachea ima rasističke, ultradesničarske i neofašističke tendencije usmjerene protiv najsiromašnijih i najslabijih dijelova društva. "Našu zemlju neće preuzeti ti novi fašisti", vikao je tijekom prosvjeda Michael Genner iz Platforme za čovječnu azilantsku politiku.

Članci i misli Božidara Adžije

Pročitajte poprilično aktualna zapažanja o slobodni, demokraciji i sekularnom društvu koje je iznosio dr. Božidar Adžija 1937. i 1939.

Analizirajući mnogobrojne članke, što ih je dr. Božidar Adžija objavljivao u nekim časopisima i listovima, kao na primjer u »Izrazu«, »Pregledu«, »Odjeku«, u časopisu »Znanost i život« i drugim mogućno je sagledati snagu i borbeni duh njegov, napose mnoge misli, koje su u njegovoj znalačkoj analizi djelovale katkada gotovo proročanski. Tu su i druge misli, tako o slobodi, o demokraciji, o odnosima države i crkve u kojima je marksističkim načinom izložen pregled razvitka. Osvrnut ćemo se samo na neke od njih.

Operacija Šibenik - bitka najveće dalmatinske vojske u povijesti s nacističkom Borbenom grupom Alerman

Povodom dana oslobođenja grada Šibenika

Šibenik ne zaboravlja svoj Dan oslobođenja 3. studenog 1944. godine. Šibenčani su doživjeli sve strahote fašističke okupacije: streljanja, bombardiranja, logore i sve moguće okupatore i domaće izdajice. Stoga se čak trećina grada priključila narodnooslobodičakom pokretu. Sudjelovali su u borbama od Zelengore do Trsta, no akcija oslobođenja Šibenika koju su izvojevali zajedno s drugovima iz VIII. dalmatinskog korpusa ostala im je najmilija.

Antifašistička akcija Zadar

Povodom dana oslobođenja Zadra u suradnji s Antifa fanzinom prenosimo razgovor s AFA Zadar

31. listopada 1944. godine, Zadarski partizanski odred ušao je u grad Zadar koji je više desetljeća bio pod fašističkom okupacijom. Borci Zadarskog partizanskog odreda razvili su tog jutra hrvatsku zastavu sa zvijezdom petokrakom na zvoniku Katedrale Svete Stošije i satima zvonili zvonima.
Danas nas na taj najvažniji datum u modernoj povijesti Zadra podsjećaju drugovi iz Antifašističke akcije Zadar. Tim povodom donosimo priču o njihovoj akcijama protiv fašisitčkih simbola i borbi za očuvanje sjećanja za narodne heoroje iz zadarskog kraja.

Strijeljanje Mate Bujasa i drugova na Šubićevcu

13. listopada 1941. talijanski fašisti su strijeljali šestoricu šibenski omladinaca

Talijanski fašisti su 11. 10. 1941. uhapsili 27 šibenskih omladinaca. Poslije dva dana batinanja jedanaest uhapšenika je pušteno na slobodu, deset odvedeno u internaciju, dok su preostala šestorica osuđena na smrt strijeljanjem. Osuđeni na smrt bili su omladinci Bujas Mate, Višić Blaž, Belamarić Ante, Junaković Drago, Vrljević Duško i Lasić Ivica. Gledajući u smrt, ti su omladinci klicali Partiji i Narodnooslobodilačkoj borbi, pljuvali na fašiste i dovikivali im, da će ih drugovi osvetiti. Strijeljanje je izvršeno na Šubićevcu 13. 10. 1941. godine.

Zapad je odbio antinacistički savez sa Sovjetima

Prije nacističke invazije na Čehoslovačku i Poljsku Sovjeti su nudili vojnu potporu i antinacistički savez Britaniji i Francuskoj

Samo nekoliko tjedana prije početka Drugog svjetskog rata, odnosno invazije nacističke Njemačke na Poljsku 1. rujna 1939. godine, sovjetski vođa Josif Staljin bio je spreman sklopiti antinacistički savez s Britanijom i Francuskom te prebaciti milijun ruskih vojnika na poljsko-njemačku granicu, ali zapadnjaci su oklijevali te su Sovjeti na kraju odustali. 

Istarski antifašistički grafiti

Istrani su se za vrijeme i nakon rata pisanim parolama na zidovima kuća borili za pripojenje matici zemlji

»Titto a Pola, bacoli a cariola«, »Živjela Jugoslavija«, »Živote damo Istru ne damo« u nekom istarskom povijesnom leksikonu mogli bi označavati svojevrsnu preteču istarskih grafita koje su u zanosu novonastale samoupravne socijalističke Jugoslavije pisali mladi uzdanici novoga režima. Imali su slobodu, imali su svoju zemlju te kantu boje koju su dobili ne bi li njome ispisivali velika slova na velikim kućama. Netko bi danas rekao, prava alternativa. Istina je da druge alternative nije ni bilo.

U rukama Istrana bila je budućnost zemlje i to je rezultiralo pisanim parolama na zidovima ili govoreći današnjim jezikom - grafitima.

Posljednji raport kod Tita

Pile naopako - kolumna Damira Pilića

IN MEMORIAM

LOVRE REIĆ

(22. LIPNJA 1920. – 25. SRPNJA 2017.)

Već tri dana živimo bez Lovre Reića. Veliko partizansko, antifašističko srce zauvijek je stalo u utorak u splitskoj bolnici, mjesec dana nakon 97. rođendana.
Po svim zakonima fizike i logike ovaj je čovjek davno trebao biti mrtav. Tri ratna ranjavanja, dva poslijeratna infarkta i jedan pjegavi tifus na Sutjesci ubili bi i konja, ali žilavi Splićanin iz Varoša bio je čovjek posebne sorte.

KAKO SMO ŠTAMPALI »JAMU«

Razgovor sa slikarom Edom Murtićem iz 1982. godine o njegovom političkom i umjetničkom angažmanu tijekom Drugog svjetskog rata

Antifašistički vijesnik donosi vam prijepis zanimljivog članka pod nazivom "Kako smo štampali »Jamu«", izvornog objavljenog u časopisu Četvrti jul (br. 1041., 3.6.1682., str. 14), kojim želimo podsjetiti na zaboravljeni politički i umjetnički angažman svjetski poznatog zagrebačkog slikara. 

Napad na Tita je napad na sjećanje na bolju prošlost

Izjava Radničke Fronte o preimenovanju Trg maršala Tita

Radnička fronta najavljuje da će njezin rotacijski zastupnik u zagrebačkog Gradskoj skupštini glasati protiv ovakvog prijedloga te da će se potruditi da se Trgu maršala Tita što prije vrati njegovo pravo ime.

Ukidanje slavne povijesti i naše budućnosti

Lažni antifašisti, ustašofili, pseudoznanstvenici i protivnici Dana antifašističke borbe odlučuju od Trgu maršala Tita

Priopćenje inicijative "Trg je Naš" i Nove Ljevice povodom prijedloga gradonačelnika Milana Bandića da preimenuje Trg maršala Tita u Trg Republike Hrvatske. 

Za to vrijeme u deželi...

Vijesti iz Slovenije u kojoj se nekritički prikaz Thomspona kažnjava smjenom, nosi se crvena zvijezda i brišu se revizionistički spomenici

Urednik emisije 'Tednik' na slovenskoj nacionalnoj televiziji, Igor Pirkovič, smijenjen je u srijedu jer je Thompsona predstavio kao "domoljub, ki nima nič skupnega z nacizmom". Istog dana viši sud je donio odluku da se sa spomenika u Grahovu domobrancima poginulim u borbi s partizanima mora skinuti ime Miha Pelana koji je bio suradnik NOP-a. A za 29. lipnja je najavljen koncert na Kongresnom trgu u Ljubljani pod nazivom "Nosil bom Rdečo Zvezdo" na kojem će se pjevati borbene pjesme i slaviti simbol otpora - crvenu zvijezdu. 

Razotkrivanje ustaške mitomanije koja negira "prodaju" Dalmacije

Pogledajte karte teritorija koji je bio pod talijanskom kontrolom od 1918. do 1945.

Ustaška mitomanija je uzela toliko maha da su počeli negirati da je Pavelić "prodao" Dalmaciju te krivicu pripisuju Srbima, komunistima i naravno jugoslavenskoj historiografiji. Stoga smo na godišnjicu Rimskog sporazuma iz 1941. između Pavelića i Mussolinija odlučili nacrtati kako je izgledala ta  "prodaja Dalmacije".

Crna legija i Ustaše Središće na školskom igralištu

Zgrožena ravnateljica obavijestila policijsku postaju o ustašlucima navijača

BBB su ovu nedjelju održali malonogometni turnir na školskom nogometnom igralištu za sve BBB koji su pali za "nezavisnu hrvatsku državu". Među timovima koji su igrali mogu se naći osim Ustaša Središće i Crne legije timovi Anti 041 i Norci. Prvi očito aludira da su protiv antifašističke momčadi Zagreb 041, pa bi se mogli nazvati i Anti-antifa, a Norci su autori najgnjusnijih fašistički grafita na Remizi.

Vice piše o "najvećem neonacističkom skupu u Europi"

Manifestacija se pak održava pod krinkom crkvene komemoracije, no na njoj se mogu vidjeti nacistički i ustaški simboli.

Izdanje Vicea na njemačkom jeziku posvetilo je skupu na Bleiburgu opširan tekst pod naslovom ‘U subotu se u Austriji održava najveće neonacističko okupljanje u Europi’. Tako ga naime naziva Dokumentacijski centar austrijskog pokreta otpora koji ističe da se radio o revizionističkom skupu neonacista i drugih ekstremnih desničara.

TITO - Borba naroda porobljene Jugoslavije

Povodom godišnjice smrti druga Tita donosimo ulomke iz brošure iz 1944.

Trostruki narodni heroj, vrhovni komandant Narodnooslobodilačke vojske, i prvi hrvatski i jugoslavenski predsjednik države koja je uistinu ostvarila vlastitu suverenost i projektom socijalističkog samoupravljanja pokušala ukinuti klasnu dominaciju nad najvećim dijelom stanovništva. Tito je nesumnjivo najveći i najznačajniji jugoslavenski revolucionar, bez čije sposobnosti da zapovijeda Armijom od preko 800.000 boraca i borkinja spomenute socio-ekonomske prevrate ne bi bilo moguće ostvariti, što ga čini najsnažnijim simbolom antifašizma, naše političke ideje. Filozof Boris Buden istaknuo je kako se nužno probiti u mrak naše vlastite prošlosti, kroz guste naslage termidorskih falsifikacija i nostalgičarskog kiča. Ne samo zato da se osvijetli istina o onome što je bilo, nego da se oživi ono što je moglo biti i što treba da bude! 

Kako bismo rasvijetlili dio onoga što je bilo i dio onoga što treba biti, donosimo odlomke iz Titove brošure »Borba naroda porobljene Jugoslavije« iz 1944. godine, sjećanje je borba!

Thompsonu zabranjen koncert u blizini koncentracijskog logora Mauthausen-Gusen

Antifašisti, zeleni i socijaldemokrati spriječili veličanje ustaškog režima

Nakon što su se antifašisti, zeleni i socijaldemokrati pobunili, koncert Marka Perkovića Thompsona koji se trebao održati ovu subotu u Austriji je zabranjen.

 

Nedaleko od mjesta na kojem se trebao održati koncert za Drugog svjetskog rata je bio lociran koncentracijski logor Mauthausen-Gusen. U njemu je živote izgubilo između od 120 do 320 tisuća žrtava fašizma, a 4% stradalih su činili i jugoslavenski zarobljenici.

Ustaški pozdrav i među nasilnim prosvjednicima u Skoplju

HOS-ova majica na jednom od VMRO prosvjednika

Jedan o ultranacionalističkih VMRO-DPMNE demonstranata koji su večeras nasilno upali u makedonski parlament Sobranje nosio je majicu pravaške paramilitarne postrojbe HOS s ustaškim pozdravom. Suradnja ustaša i VMRO-a očito traje i danas.

Proboj Srijemskog fronta

Povjesničar Goran Korov vas vodi kroz vojne operacije za konačno oslobođenje zemlje

12. travnja 1945. jedinice JA su nakon skoro šest mjeseci probile njemačko-ustašku obrambenu liniju Šid-ušće Drine u Savu. Ovaj događaj imao je za posljedicu da su snage NOVJ/JA, nakon dugotrajnog njemačkog otpora tijekom postojanja Srijemske fronte u relativno kratkom roku, za manje od mjesec dana, oslobodile cijeli kontinentalni dio Hrvatske zaključno sa 11. svibnjem.

NDH - “Nebuš Dugo Hodil”

Zašto takozvana NDH nije bila niti nezavisna niti država niti hrvatska

Posljednjih mjeseci u okupiranom Zagrebu građani su sve glasnije iščitavali kraticu NDH kao “Nebuš Dugo Hodil”. Otvoreno sijanje straha s javnim vješanjima sugrađana koje su ustaše provodile od prosinca 1943. a intenzivirali u veljači 1945., samo je još više pojačao mržnju prema fašistima na vlasti te organiziranje pomoći narodnooslobodilačkom pokretu. Te posljednje veljače u NDH na prilazima gradu u Savskom Gaju visilo je 30 talaca a u Vrapču još 30 civila optuženih da skupljanju “Crvenu pomoć”. No, vratimo se na početak priče o tom djetetu Mussolinija i Hitlera koje su ustaše dobile na čuvanje.

Marko Perković Thompson nije dobrodošao u Maribor

Mariborski gradonačelnik zatražio je zabranu održavanja koncerta

Marko Perković Thompson, kojem su već zabranjeni koncerti u Švicarskoj, Nizozemskoj, Njemačkoj, Puli, Sarajevu i svakom drugom gradu koje drži do antifašizma, vjerojatno je mogao očekivati da će najava njegova koncerta u Mariboru, koji se trebao održati oko 20. svibnja podići buru. Jer kad dolazite u centar Maribora to ćete napraviti Titovom cestom, pa ćete onda skrenuti lijevo Partizanskom kako bi došli pred jedinstveni spomenik NOB-a Slavka Tiheca na Trgu Svobode. 

OSMI MART

Prijepis teksta glasila Antifašističke fronte žena Hrvatske - Žena u borbi, ožujak 1944., godina II, br. 7

8. MART – je bio stalna prijetnja neprijateljima naroda i ravnopravnosti žena, jer mržnja protiv svakog robovanja koju žene na taj dan iskazuju na ulicama velikih gradova u demonstracijama, štrajkovima i protestima bila je strašna sila milijunskih masa žena u borbi, a prijetnja postala je stvarnost prvi puta kada su se 1917. godine povorke izgladnjelih žena Rusije zajedno sa izmorenim ruskim vojnicima i gladnim radnicima slile u jedinstvenu borbenu snagu koja je srušila vlast tiranije i ugnjetavanja. Ta prijetnja ostvaruje se još snažnije danas, kada žene svih porobljenih naroda na čelu sa sovjetskim ženama, učestvuje u velikom oslobodilačkom ratu i pomažu da se istrijebe fašisti, neprijatelji svega naprednog i slobodoljubivog, a naročito neprijatelji ravnopravnosti žena.

Zločin Kraško-obrambenog SS-bataljona

Podsjećamo što predstavlja SS simbol

Nasmijanih lica, pripadnici Kraško-obrambenog SS-bataljona (buduća 24. brdska divizija Oružanog SS-a) odrubljuju glavu zarobljenom partizanu (vjerovatno pripadniku 16. slovenske brigade), u blizini sela Idrijske Krnice. 

Upozoravamo na uznemirujće prizore nužne kao fotodokaze u ovo vrijeme bujajućeg neonacizama i povijesnog revizionizma.

Spomenik Rosi Luxemburg i Karlu Liebknechtu

“Bijah, jesam, bit ću”

Godine 1926. u sjećanje na monstruozno ubojstvo dvoje slavnih revolucionara i ostalih heroja ugušene revolucije, sagrađen je monumentalan, modernistički spomenik prema ideji i nacrtima arhitekta Miesa van der Rohea. 

Prošlo je 75 godina od dražgoške bitke

Donosimo govor povjesničara Martina Premka

U nedjelju 8. siječnja u selu Dražgoše u Sloveniji je održana jubilarna 75. obljetnica čuvene dražgoške bitke. Počasni govornik bio je povjesničar dr. sc. Martin Premk. Budući da hrvatski mainstream mediji ovaj govor zasigurno neće prenijeti, donosimo izbor prevedenih citata iz njegova govora kojeg pozdravljamo velikog srca i stisnutih pesnica!