Nedjelja 24.9.2017.

Josip Broz Tito - osoba iz Hrvatske s najviše ulica u svijetu

Izvadak iz knjige "Zagreb, javni prostor” Saše Šimprage

Povodom prijedloga zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića da se Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske, donosimo vam prilagođeni izvadak iz knjige “Zagreb, javni prostor” Saše Šimprage, točnije, iz fusnote poglavlja o javnim površinama nazvanim po strancima i stranim državama u Zagrebu te o ulicama nazvanim po osobama iz Hrvatske u svijetu.

Josip Broz Tito je, naime, osoba iz Hrvatske s najviše ulica u svijetu. On po tom kriteriju premašuje i nevjerojatnog sina prostora današnje Hrvatske, znanstvenika Nikolu Teslu, građanina svijeta srpskog porijekla.

"Ulice nazvane čast u jugoslavenskog predsjednika postoje na četiri kontinenta. Zemlja izvan regije s najviše javnih površina nazvanih u čast Tita je Italija. U toj zemlji njegove ulice postoje u mjestima Quattro Castella, Parma, Cornaredo, Parete, Scampitella, Verzino, na Sardiniji u Ussani i Nuoru te na Siciliji u mjestima Aci Sant’Antonio i Palma di Montechiaro. U ostalim europskim gradovima Titova ulica postoji u Limassolu na Cipru, a u Moskvi je njegovim imenom nazvan jedan trg.

Titove ulice često se nalaze u glavnim gradovima i to uglavnom na prestižnim lokacijama, što nije neobično s obzirom na Brozov izniman ugled u svijetu Nesvrstanih i prirodu odnosa koje je socijalistička Jugoslavija imala s tim zemljama. Najviše ih je u Africi. Tako se u diplomatskom središtu kontinenta, etiopskoj prijestolnici Adis Abebi, neposredno uz aveniju osnivača grada Menelika II. nalazi impozantna Ulica Josipa Broza Tita. U zambijskome glavnom gradu Lusaki, Tito Road nalazi se također u samom centru, a Tito Avenue u središtu glavnoga grada Gane adresa je brojnih tamošnjih veleposlanstava. U tuniskom Sousseu na Bulevaru maršala Tita nalazi se nacionalna Vojna akademija. Javne površine imenovane po Brozu također postoje u glavnim gradovima Angole i Egipta (ulica u kojoj je kairski međunarodni aerodrom). U Aziji, ulice nazvane po Titu postoje u New Delhiju, Goji i Omsku. Potonja je u vezi s činjenicom da je Broz neko vrijeme tamo boravio, a i njegova je prva supruga Pelagija Belousova bila Ruskinja iz Omska.

Titova je ulica postojala i u Pragu između 1946. i 1948. godine kada je, nakon raskida sa Staljinom, preimenovana u Ulicu jugoslavenskih partizana, kako se zove i danas. (Ta se ulica ranije zvala Ulicom kralja Aleksandra, od 1934. – 1940. i od 1945. do 1946., pa je očit njen južnoslavenski kontinuitet.) Današnji Park 5. srpnja u gradu Alžiru također je ranije bio nazvan po Titu, po datumu na koji je Alžir stekao neovisnosti, a Jugoslavija bila prva zemlja na svijetu koja je tu zemlju priznala. U parku se nalazi Titova bista, rad Luje Lozice.

Josip Broz Tito, osim što je Hrvat s najviše ulica u svijetu, ujedno je i osoba čiji je lik bio na novčanici Republike Gvineje, što je bio jedini slučaj da se neki Europljanin pojavio na novčanici neke slobodne afričke zemlje. Bista Josipa Broza nalazi se i na spomeniku osnivačima pokreta Nesvrstanih u glavnome gradu Gvajane, a njegov spomenik, osim u gradu Alžiru, stoji i u parku nazvanom njemu u čast u Ciudad de Méxicu. U Južnoj Americi, Avenija maršala Tita postoji u najvećem gradu na kontinentu, Sao Paulu.

Tito na novčanici u Gvineji
Lik Tita na novčanici Republike Gvineje

Tito je i prva osoba iz Hrvatske po kojoj je nazvano neko svemirsko tijelo. Srpski je astronom Milorad B. Protić asteroid otkriven 1937. nazvao nakon Drugog svjetskog rata – 1550 Tito.", navodi Šimpraga.

Autor podsjeća da se u zagrebačkom - prostornom, ali i političkom - kontekstu, ime Trga maršala Tita može gledati i kroz širu prizmu pobjede u Drugom svjetskom ratu. Nije slučajno da se Trg maršala Tita nalazi pored Trga Franklina Delana Roosevelta, koji je umro pred sa kraj rata. Oba trga su dobila imena u vremenu kada je odavana počast i drugim zemljama saveznicama u borbi protiv fašizma: Britanski trg (isprva Britanska ulica), Trg Francuske Republike i Trg generalissimusa Staljina, koji je kasnije (ponovo) preimenovan po Lenjinu.

Titove ulice u Hrvatskoj također postoje u najrazvijenijim dijelovima zemlje, prije svega Istri i Međimurju, dok ih oni zaostaliji nemaju. U nastavku je lista istaknuta na Wikipediji, koju je potrebno dopuniti bar čakovečkim naseljima Novo Selo Rok i Ivanovec, koja imaju Ulicu maršala Tita, odnosno Ulicu Josipa Broza. Nadalje, jedna od centralnih ulica u gradu Mursko Središće također nosi naziv Ulica Josipa Broza Tita. Donjomeđimurski kraj, točnije Donji Mihaljevec koji je u sklopu Općine Sveta Marija, ima Ulicu maršala Tita, a istoimena postoji i u Donjem Vidovcu.

Buzet: Titov trg
Fažana: Ulica Titova riva
Karlovac: Trg Josipa Broza Tita
Labin: Titov trg 
Lovran: Šetalište maršala Tita
Matulji: Trg maršala Tita
Nedelišće: Maršala Tita
Novigrad: Ulica Josipa Broza Tita
Opatija: Maršala Tita
Poreč: Obala maršala Tita
Pula: Titov park
Rabac: Obala maršala Tita
Rijeka: Titov trg
Rovinj: Trg maršala Tita
Šenkovec: Maršala Tita
Varaždinske Toplice: Maršala Tita
Veli Lošinj: Obala Maršala Tita
Velika Gorica: Trg maršala Tita
Zaprešić: Ulica maršala Tita

Izvor: Wikipedia

No, ono što je također sporno u preimenovanju zagrebačkog Trga maršala Tita svakako je i novo ime koje mu se pokušava nadjenuti - Trg Republike Hrvatske. Aneta Lalić iz Antifašističke lige za SF-SN.org komentira zašto Trg Republike - za čiji se povratak zauzela u sklopu rasprava o Trgu maršala Tita - nije isto što i Trg RH. Nije problem samo u nacionalističkom diskursu.

"Osim što ne znaju gdje je Trg Republike u Zagrebu bio i tko je utemeljitelj republikanskog uređenja u Hrvatskoj, gradonačelnik i njegova većina nisu sigurni ni koja je to Republika pa za svaki slučaj dodaju i 'Hrvatske'. Čisto da se netko ne zbuni i pomisli na neku drugu zemlju. Marljivo plasiranje fraze 'dosta nam je ustaša i partizana' i prihvaćanje iste, čak i od onih političkih predstavnika koji sebe shvaćaju progresivnima pa i lijevima, ima za svoj vrhunac preimenovanje Trga maršala Tita. Nije nam dosta partizana i ne smije nam biti, ali pravo je pitanje kada će nam biti dosta filoustaša kao i svih onih koji pod izgovorom da 'samo rade svoj posao i to uvijek u skladu sa zakonom', dopuštaju zatiranje najvrjednijeg momenta u hrvatskoj povijesti. Nije najvažnije za dodati, ali Većeslav Holjevac dio je te povijesti i bilo bi dobro da se gradonačelnik na njega više ne poziva niti u Brezovici niti u Zagrebu", komentira Lalić. 

POZIVAMO VAS DA POTPIŠETE PETICIJU PROTIV PREIMENOVANJA TRGA MARŠALA TITA.