Srijeda 19.12.2018.

Otvorenje izložbe “Palež u sjećanjima” u Puli

Putujuća izložba o spaljenim selima u Julijskoj krajini od strane fašističkih snaga

U ponedjeljak, 9. siječnja 2017., s početkom u 18 sati u Domu antifašista Pula (Emova 1, Pula) bit će otvorena izložba “Palež u sjećanjima / Bruciato nei ricordi / Vžgano v spominih” o spaljenim selima tijekom Drugoga svjetskog rata na području nekadašnje Julijske krajine (Istra, Rijeka, Trst, Gorica). U programu otvorenja izložbe bit će prikazan film Elvisa Lenića “9. januar” i dijelovi videosnimaka svjedočanstava preživjelih svjedoka koja su prikupljena tijekom istraživanja. Putujuća fotografska izložba dio je istoimenoga projekta financiranog iz programa EU “Europa za građane”, koji traje od kolovoza 2015. do siječnja 2017. godine.

Voditelj je projekta Univerza na Primorskem, Znanstveno-raziskovalno središče Koper, a ostali su partneri Istarsko povijesno društvo – Societa’ storica istriana – ujedno i realizator izložbe, Associazione 47|04, Associazione Kinoatelje, Kulturno izobraževalno društvo PiNA, Občina Dolina – Comune di San Dorligo della Valle i Udruga “Žejane”.

Izložbu se može pogledati do četvrtka, 12. siječnja 2017., od 9 do 12 te od 17 do 19 sati. Organizatori su Istarsko povijesno društvo i Udruga antifašističkih boraca i antifašista grada Pule – Associazione dei combattenti antifascisti e degli antifascisti della Città di Pola.

Projekt "Palež u sjećanjima" usredotočen je na multietničko pogranično područje između Italije, Slovenije i Hrvatske – Julijsku krajinu (u Drugom svjetskom ratu nazvano Adriatisches Küstenland, tj. Jadransko primorje). To je područje koje je u zadnjih sto godina doživjelo brojne promjene granica i političkih režima. U Drugom svjetskom ratu jednoga je okupatora (Italiju) zamijenio drugi (Njemačka). Premda je regija od 1920. službeno bila dio Italije, hrvatsko je i slovensko stanovništvo razvilo ustanički pokret protiv režima i agitiralo za priključenje „domovini“ – Jugoslaviji – ili, u nekim slučajevima, za autonomiju Julijske krajine. U Drugom je svjetskom ratu došlo do suradnje hrvatskih i slovenskih ustanika s talijanskim, dok je članstvo u Komunističkoj partiji Italije bilo višenacionalno još u međuratnom razdoblju. U vrijeme rata su nacističke i fašističke okupacijske snage spalile brojna sela u Julijskoj krajini. Ona su nositelji simbolizma područja koje je okupator pokušao „izbrisati“; stoga bi, kao i slavni Oradour-sur-Glane, Lidice i Ležáky, morali biti prepoznati kao područja sjećanja. Ti su ratni zločini obično poduzimani kao uzvratne mjere prema civilnom stanovništvu koje je podupiralo pokret otpora, prije svega partizane, odnosno Narodnooslobodilačku borbu. Palež su sela gotovo uvijek pratili pokolji, deportacije, pljačka i drugo nasilje.