Ponedjeljak 3.10.2022.

Biografija Albina Kovačića - prvog diverzanta u okupiranoj Hrvatskoj

Publikacija Marija Šimunkovića

U godini kada obilježavamo 80. obljetnicu ustanka protiv fašizma, treba se prisjetiti herojskih likova boraca i ilegalaca koji su dali svoje živote u borbi za slobodu. U Narodnooslobodilačkom pokretu u Zagrebu sudjelovalo je od 1941. do 1945. godine oko 50.000 građana Zagreba, od 300.000 koliko ih je pred početak Drugog svjetskog rata živjelo u Zagrebu. Više od 16.000 građana poginulo je u zatvorima i logorima ili kao borci partizanskih jedinica. Zagreb je dao 89 narodnih heroja i oko 600 nositelja partizanske spomenice 1941.

Jedan od heroja bio je i Albin Kovačić, podsusedski omladinac, predratni skojevac, komunist, hrabri ilegalac i snalažljivi diverzant koji je prihvatio zadatak koji je povijest postavila pred mladiće i djevojke u okupiranom Zagrebu 1941. godine. Sa osamnaest godina priključio se oružanoj borbi, svjestan svih rizika i opasnosti, sudjelujući u pokretu čiji je cilj bilo osloboditi zemlju od fašizma i stvoriti bolje i pravednije društvo. U ilegalnim akcijama pokazao je hrabrost i požrtvovnost, pri uhićenju smirenost i snalažljivost, a kod mučenja snagu i ponos. Strijeljan je na Dotrščini u dvadesetoj godini života. Prekinute snove Albina Kovačića o slobodi dosanjali su njegovi drugovi, a plodove te - u borbi izborene slobode - osjećamo i danas.

Ivan Šibl, predratni komunist i zagrebački ilegalac, u svom ratnom dnevniku zapisao je sljedeće:

“Likovi poginulih boraca blijede u našem sjećanju, trajna uspomena pripast će samo najznačajnijima. To je nepravedno! Bitke se dobivaju zahvaljujući upravo neznanim junacima. Svaka naša borba i svaka naša pobjeda satkana je od mnogo takvih epizoda, koje nam se u okviru cjelokupne operacije, a pogotovo ako ih mjerimo historijskim mjerilima, čine beznačajnima.“.

Trajna uspomena nije pripala čak ni najznačajnijima. Iako je nakon rata podignuto 448 spomen obilježja Narodnooslobodilačke borbe i revolucionarnog pokreta, imenovano 177 javnih institucija te 337 ulica i trgova nazivima što se odnose na osobe ili događaje iz NOB-a ili iz revolucionarnog pokreta, devedesetih godina prošlog stoljeća uklonjeno je ili preimenovano čak dvije trećine spomen obilježja, javnih institucija, te ulica i trgova. Današnjih tek 202 spomen obilježja te imena 22 javne institucije i 99 ulica i trgova prkosno svjedoče tom gotovo zaboravljenom herojskom vremenu.

Uspomena na Albina Kovačića nije bila pošteđena. Trg u Podsusedu koji je nosio njegovo ime je preimenovan, spomen ploča u osnovnoj školi koju je pohađao je uklonjena, a pionirski odred koji je nosio njegovo ime nestao je sa drugim simbolima poslijeratne kulture sjećanja u promjenama devedesetih godina prošlog stoljeća.

U ovoj publikaciji po prvi puta predstavlja se opširnija biografija prvog diverzanta u okupiranoj Hrvatskoj nastala na temelju literature i dokumenata. Albinovih suboraca iz prorijeđene partizanske kolone gotovo više da i nema i zato je na nama, generacijama rođenih i odraslih u slobodi, obveza da čuvamo uspomenu na Albina Kovačića. Neka ova publikacija u spomen Albinu Kovačiću ne bude samo uspomena na prošlost, već inspiracija svima koji se bore za bolje i pravednije društvo.

Upravo danas se navršava 99 godina od njegovog rođenja. Nadam se da će iduće godine, kad obilježavamo 100. godišnjicu rođenja i 80. godišnjicu smrti, ova publikacija doživjeti svoje tiskano izdanje. Nadam li se previše?

Publikacija je dostupna na linku:

Autor: Mario Šimunković