
U listopadu 1944. godine jedan bataljon Kalničkog partizanskog odreda, sastavljen od većine boraca Međimuraca, uputio se u oveći pohod Međimurju s ciljem da uništi mađarske žandarmerijske stanice i izvrši druge diverzije, pa tako mađarskim okupatorima pokaže da im u Međimurju nije mjesto. 29. listopada su se našli u Poturenu gdje je održan narodni miting i prvi put odpjevana slavna partizanska pjesma "Šume, šume"
Kada se bes
Iz njihovih lisičijih srca
Popeo na njihova lica
Kada su shvatili
Da pred njima stoji narod
A ne dete
Izvadili su kame
I bajonete
I na čelu ti urezali
Petokraku zvezdu
Ako te upitamo
Da li te bolelo Slavo
Ti ćeš nam odćutati da nije
Zvezdu si takvu
Crvenu
Nosio i ranije
I dok se mučitelj cerio
Vitlao nožem
Zubima škrgutao
Ti si ćutao
Ive Čaće je bio stolar, pisac, pjesnik i slikar rodom iz Vodica. Član KPJ od tridesetih godina prošlog stoljeća. Uhapšen od Talijana u lipnju 1941. i sproveden u šibenski zatvor, a odatle u Italiju gdje je zadržan do 9.9.1943. godine. Povratkom iz talijanskih logora priključuje se partizanima. Postaje član kulturno-umjetničkog odjela ZAVNOH-a i sudjeluje u organizaciji i radu I. Kongresa kulturnih radnika Hrvatske u Topuskom. Donosimo vam njegovu pjesmu Povratak koja je objavljena u Vjesniku 1.1.1945. te govori o njegovu osobnom iskustvu, povratku zarobljenika iz prekomorskih fašističkih logora.
Iz jedne od zbirki kordunaških pjesama donosimo šest pjesama koje govore o stradanju, borbi i osveti. Kao i u pjesmama iz drugih krajeva Hrvatske, naglašava se borbeno partizansko bratstvo Srba i Hrvata te mržnja prema ustašama i njihovom »poglavniku« Anti Paveliću. Naposljetku, jedna od pjesama koje donosimo govori o tome kako je narod Korduna ustaškog zločinca Juru Francetića zatukao motikama, od posljedica čega je zločinac i umro.
Zbirka pjesama Ratujemo i pišemo je nastala na samom ratištu tokom 1943. i 1944. godine a autori su borci IX. dalmatinske udarne divizije. Iskreni su to stihovi posvećeni narodnooslobodilačkoj borbi, rodnom zavičaju, drugovima i maršalu Titu. Popraćeni su crtežima stoga smo se odlučili predstaviti vam ih u orginalnom izdanju. Uživajte u ovom rijetkom izdanju i vrijednom komadiću naše antifašističke povijesti.
I svi auti, kamioni,
Motocikli i kotači
Ne pomažu, jer ih goni
Naša noga, takmac jači.
Nabrekle su na njoj žile,
Miške su ko repa krupne -
Al fašisti mišji cvile,
Kad ih ona čvrsto lupne.
Ona preko Prenja gazi,
I Ljubinu prekorači -
Bježi četnik po toj stazi,
Da ga hod naš ne zakvači.
"Deset, petnaest, bezbroj sati
Partizanska hoda noga.
Partizani neće stati -
Baš su vrazi sa tri roga!"
Slobodo, sada Klancem Smrti gaziš,
A kljuse ti je ranjavo, i pada.
Koščatu ruku daj nam, pa ćeš tada
Od naše krvi da se preobraziš.
Ti nisi žena, snaga ti je muška,
Ne pjevaš pjesme, al i ne naričeš:
Ti grmiš, vrištiš, proklinješ i ričeš,
Ko naša bomba, mitraljez i puška.
Puži, Slobodo, ne treba da letiš,
Nek tvoje kosti pokrivaju krpe,
Al jednom iznad naše mrtve hrpe
Životom ćeš se Smrti da osvetiš.
Mladi partizan, pjesnik Jure Kaštelan, ispjevao je 1942. pjesmu o vjekovnoj težnji Poljičana za slobodom, koja produbljuje prkos prema tuđinu i poziva u partizanske redove. Pjesma je prešla granice mosorskog područja. Dalmatinske brigade prenijele su je u Bosnu i Crnu Goru, pjevala se na Neretvi i Sutjesci i u svim partizanskim jedinicama širom naše zemlje.
Na mjestu gdje su snage partizanskih odreda i Narodnooslobodilačke vojske prije 72 godine ušle u Zagreb, u organizaciji Mreže antifašistkinja Zagreba ponovo su zapaljeni Trnjanski kresovi. Za sve one koji su ih propustili i kao pozivnica za sljedeću godinu donosimo vam video snimke najljepših zborskih pjesama Zbora Xop i LeZbora te fotogaleriju.
Bosanska krajina jedno je od ratom najpogođenijih područja, u razdoblju od 1941. pa do konačnog oslobođenja, čak 60.000 njenih stanovnika internirano je u fašističke logore.
Potaknuta ovim stradanjima, na Kozari (slobodnoj partizanskoj teritoriji u blizini Prijedora) je skladana narodna pjesma o fašističkim logorima i narodnom otporu, s naglaskom na borbu žena
Najpoznatija i ujedno jedna od najuspjelijih pjesama o narodnooslobodilačkoj borbi u Sinjskoj krajini ona o akciji na Čilašu, poznata pod naslovom Poletilo jato vrana. Sažeta, sva u događanju, sarkastična i prkosna, pjesma je dala trajnost i širok opći smisao jednoj lokalnoj partizanskoj akciji iz godine 1942; sa svojih šest završnih prkosno podrugljivih stihova iskazala je značaj i gorčinu onoga narodnoga gnjeva koji je slomio ne samo talijansku kolonu na Čilašu nego i okupatorsku silu u cijeloj našoj zemlji. A ujedno je izrekla i onaj karakterističan odgovor Dalmacije na pokušaje osvajanja te pokrajine.
P je za patriote
A za akcije koje slijede
R je za revoluciju, da svi jednako živimo
T je za Josipa Broza Tita, jer znamo tko smo
I je za ideju jednakost, koju u srcu nosimo
Z je za nas, za djecu, za obitelj, komad zemlje što nam je domovina
A je za antifašiste, mlade i predane, kojima
N znači nikad na koljena, ni pod koju cijenu!
Antifašistički vjesnik u koprodukciji s Ismetom Krcićem i statistima iz brazilskog benda Fresno lansirao remake hita SIVI SOKOLE.