Spomen-ploča podignuta na desetu godišnjicu oslobođenja na Narodnom trgu bila je centralno mjesto obilježavanja oslobođenja Zadra u 2. svjetskom ratu, a na nju se redovito polagalo cvijeće i vijenci. Promjenom političkih okolnosti početkom 1990-ih, spomen-ploča pala je u nemilost nove HDZ-ove vlasti koja ju je uklonila početkom 1993. godine

Ako se kojim čudom nađete na pustom prijevoju preko Svilaje i Kozjaka između Vrlike i Drniša u šumarku uz cestu možda krajičkom oka primjetite veliku miniranu zvijezdu petokratku na bazi u obliku slova T. Ostaci su to spomenika partizanu Ljubi Uvodiću - Razinu kojeg su na tom mjestu ubili četnici krajem lipnja 1943. kao operativnog oficira Štaba srednjedalmatinskog NOPO. Ljubu Uvodića - Razinu mnogi najbolje znaju po Studentskom domu u Splitu koji je nosio njegovo ime, a danas nosi ime Brune Bušića.

Sinoć su fašisti odlučili obilježiti mrski im praznik Dan antifašističke borbe i nastaviti niz fašistički uvreda pod spomenik "Trudna memorija" posvećen 91 narodnoj heroini Jugoslavije: Krepaj Tomaševiću, Smrt ljevici, Jebemo vam majku komunističku, 22.6. - pobjeda nad Turcima u Sisk ane veličanj pokolja Hrvata u Brozovici.

Da uništavanje i uklanjanje antifašističkih spomenika nije samo stvar prošlosti svjedočimo gotovo svakodnevno. Osim vandala sa sprejem i čekićem, spomenicima sve češće presuđuju i lokalni moćnici u bezbrojnim hrvatskim općinama, pri čemu perfidno koriste obnovu infrastrukture, parkova i igrališta (nerijetko koristeći EU sredstva). Nažalost, svjedočimo o još jednom ovakvom scenariju… Ovaj put mjesto radnje je Pozorac u općini Marina, a lokalni “bog i batina” je dugogodišnji “nezavisni” načelnik općine Ante Mamut-Batina.

Predsjednik VMO Žrnovnica Mario Lolić (Centar) objavio je na svojoj facebook stranici posljednju fašističku devastaciju spomenika NOB-a u centru Žrnovnice. Javio se uskoro i dogradonačelnik Bojan Ivošević i najavio da će spomenik ubrzo biti očišćen što je urađeno. No ovaj čin vandala nas podsjeća na grozno stanje spomen parka u Žrnovnici. Već godinama stoji sasvim zapušten, s poispadalim ili pokradenim slovima teksta o učešću Žrnovčana u revolucionarnom radničkom pokretu i NOR-u.

Stižu nam dobre vijesti iz Tribunja o obnovi devastirane i zapuštene spomen-kosturnice koja se nalazi na prekrasnoj vidilici iznad mjesta. Načelnik Tribunja Marko Grubelić najavio da će već ovaj tjedan biti raspisan natječaj za izvođača radova na rekonstrukciji i uređenju Spomen parka palim borcima u Tribunju u vrijednosti skoro 29.000 eura. Procjenio je da bi radovi trebali biti gotovi u veljači 2023.

Po drugi put je uništen spomenik na prvu diverziju omladinske udarne grupe iz Karlovca pod rukovodstvom Većeslava Holjevca i Slavka Klobučara Cortakoja koja je u noći s 19. na 20. srpnja 1941. razrušila prugu kod Mrzlog Polja i presjekla telekomunikacije linije između straže kod Jamadola i kasarne u Karlovcu.

U Berlinskom okrugu Pankow stoji 15 metara visok spomenik Ernsta Thälmanna, antifašista i revolucionarnog vođu Komunističke partije Njemačke, a koji je podignut na njegov stoti rođendan 1986. godine. Kršćansko demokratski savez (CDU) prošli je tjedan zatražio od okužnog vijeća Pankow da demontira ovaj 50 tona težak spomenik i rastopi ga, a da se prihodi od toga doniraju Ukrajini.

Kako je Hraste doživio političku metamorfozu nije nam poznato. Možda je vidjevši sudbinu vlastitih spomenika odlučio da mu je sigurnije prijeći na “drugu stranu”. Primjerice, sve Hrastine spomen-biste u Trogiru srušene su 90-ih godina. Ni ne zna se gdje su završile, osim biste Milana Bilića koja je bačena u more.

Prije nekoliko dana zasad nepoznata osoba u cijelosti je uništila spomen ploču partizanske tehnike u zaseoku Obršje, Nerežišća. Radi se o spomen ploči koju su 27. srpnja 1961. godine podigli „Narod Brača i Šolte“ kao podsjećanje na list „Naša borba“ koji se tijekom II svjetskog rata tiskao u kući na kojoj se nalazila spomen ploča.

Nakon posljednjeg brutalnog fašističkog napada na centralni spomenik NOB-a na Pelješcu on je nakon tri desetljeća nebrige i neprestane  devastacije čekićima i sprejevima došao u žižu javnosti zahvaljujući videu koji se počeo dijeliti na društvenim mrežama i koji je podjelila Slobodna Dalmacija. S obzirom da će se devastacija ovog spomenika vjerojatno nastaviti a obnova neće započeti predstavit ćemo vam sve što znamo o njemu, stare fotografije i sva imena sa spomen ploča koja su sve teže čitaju te članke iz Slobodne Dalmacije sa svečanog otvorenja.

Fašisti koji su se potpisali kao "svinje - Antikomunistički pokret Hrvatske" su spomenik rad Zdenka Kolacija išarali svojim omiljenim simbolom kukastim križom i svojim planom za sve - mrtvačkom glavom. Nakon očevida policije, komunalci su zamotali spomenik u ceradu.

Naš čitatelj Tomislav Grbić nam je dojavio da je prošli tjedan završena obnova spomenika palim borcima NOB-a Klis Kose. Malo mjesto Klis-Kosa nedaleko od Splita, koje je uoči rata brojilo oko 400 stanovnika, u narodnooslobodilačkoj borbi dalo je 100 boraca. Na raznim bojištima širom Jugoslavije poginula su 42 borca, među kojima i 10 glazbara.

Predstavljamo vam novi članak iz serije "Partizan iz mog kraja" u kojem vi - naši čitatelji i drugovi - pišete o antifašističkoj borbi u svojoj lokalnoj zajednici. Ovaj put vam donosimo biciklistički putopis Dide Mate koji obilazi spomenike NOB-a Koprivnice i Podravine. Sjednite i vi s nama u virtualnu biciklu i provezite se Podravinom i upoznajte njenu antifašističku baštinu. Pozivamo i sve vas ostale da nam pošaljete fotografije, snimke, priče, sjećanja, anegdote o antifašističkoj borbi u svojoj lokalnoj zajednici - današnjoj kao i onoj iz vremena Drugog svjetskog rata.

Nevrijeme je srušilo spomenik u Šibeniku s imenom Rade Končara i njegovim riječima pred fašističkim sudom. Bio je to jedan od prvih spomenika NOB-a u Šibeniku na mjestu gdje su pokopani mnogi istaknuti pripadnici šibenskog NOP-a, borci 8. šibenske brigade i rodoljubi strijeljani na Šubićevcu, Konjevratima i na lokaciji spomenika na Raskrižju. 

Nakon što je godinama bio na udaru čekića i grafita anti-antifašista, neonacista i ustaša, posljednji antifašistički spomenik u centru Zadra na kraju je uklonio zadarski gradonačelnik Branko Dukić iz redova HDZ-a, poslušavši tako čekićanje fašističkih huligana i vandala. Združeni ulični fašisti i vlastodršci uklonili su time i posljednji spomen na one koji su grad oslobodili, pripojili matici zemlji, očistili od ruševina, obnovili i sagradili moderan Zadar.

Prenosimo apel mještana Perušića i Like kojima HDZ na 75-u godišnjicu od pobjede nad fašizmom želi srušiti spomen-kosturnicu palim borcima u centru mjesta.

Na jučerašnjoj sjednici Gradske skupštine jedan od predmeta o kojima su vijećnici Grada Zagreba odlučili bio je Bandićev prijedlog da se u Branimirovoj ulici postavi spomenik žrtvama Holokausta. U popratnom obrazloženju stoji da je "spomenik žrtvama Holokausta gesta … sjećanja na šest milijuna Židova stradalih u Holokaustu s porukom da se prošlost ne ponovi. Holokaust je sustavan i organiziran progon Židova, koje su počinili Treći Reich i njihovi saveznici od 1933. do 1945." Svakako, žrtvama Holokausta dužni smo da ih se sjećamo kako bi nas upozorili na najfatalnije opasnosti fašizma i nacizma. Međutim, u aktualnom hrvatskom kontekstu, takav spomenik pridonio bi daljoj manifestaciji historijskog revizionizma kojem je krajnji cilj rehabilitacija ustaša i tzv. NDH te demonizacija Narodnooslobodilačke borbe partizana, boraca za slobodu, društvenu solidarnost i jednakost južnih Slavena.

Fašistički vandali su išarali spomenik narodnom heroju i zagrebačkom gradonačelniku Većeslavu Holjevcu s kukastim križem. 

Institut za povijest umjetnosti, Udruženje hrvatskih arhitekata, Soba - radna grupa Društva arhitekata Šibenik i Muzej pobjede Šibenik povodom inicijative za obnovu Spomen-parka Šubićevac organiziraju jednodnevni događaj koji uključuje javna predavanja vodećih stručnjaka za memorijalnu i modernističku baštinu, projekciju dokumentarnog filma o Zdenku Kolaciju kao jednom od autora originalnog projekta te izlaganja nagrađivanih domaćih arhitekata, krajobraznih arhitekta i dizajenera.

Prenosimo fotografije grupe anonimnih čitatelja koji su sinoć, 22. veljače, odali počast žrtvama ustaškog terora u Vrapču. Grupa antifašista zapalila je tri svijeće koje simboliziraju brojku od ukupno 30 ljudi koji su na tom mjestu bili javno obješeni u veljači 1945. godine. Uz poruku "Zahtjevamo obnovu Spomenika obješenima 1945. u Vrapču!", preko postojeće spomen-ploče zaljepili su originalan tekst spomen-ploče. 

ZUABA ŠIBENIK će 31.01.2019. u 18,30 sati u dvorani SABA RH u ZAGREBU Pavla Hatza 16. prezentirati rješenje obnove i uređenja  Spomen parka strijeljanih i spomenika Radi Končaru i drugovima na Šubićevcu u Šibeniku. 

Grupa talijanskih arhitekata pokrenula je istraživački projekt "Spomen kosturnica Jugoslavena u Barletti: jugoslavenska prošlost između arhitekture i memorije". 2. studenog organiziraju izložbu u Talijanskoj amabasadi u Beogradu. Ovo je prva izložba o Spomen-kosturnici jugoslovenskih boraca palih u Italiji kipara Dušana Džamonje iz 1970. godine.

Memorijalni park obilazi se kružnim putem, dugim oko sedam kilometara, koji posjetitelje vodi u doline Erdoglijskog i Sušičkog potoka, gdje su izvršena strijeljanja i gdje se nalazi trideset masovnih grobnica. Taj kružni put je dobio ime po Desanki Maksimović koja je opjevala tragediju Kragujevačkog oktobra – strijeljanja oko 3.000 Kragujevčana 21. listopada 1941. godine. Na samom Desankinom vencu se nalazi 12 spomenika, a u sredini parka je Muzej 21. oktobar.

Putujući Jadranskom magistralom kroz rivijeru Zadar - Biograd zadnje što očekujte da ćete vidjeti je antifašistički spomenik. HDZ-ova je to utvrda u kojoj je sjećanje na narodno-oslobodilačku borbu temeljito minirano početkom 90-tih. U većini tih mjesta više nije ostao ni temelj ni bilo kakav trag o spomeniku brojnim žrtvama fašizma i poginulim partizanima toga kraja. U Bibinjama je spomenik palim borcima i strijeljanim rodoljubima miniran 1991. i skriven svaki trag njegova postojanja, u Pakoštanima i Filip Jakovu je ista ekipa ponovila isti postupak miniranja  u rujnu 1991. na spomeniku žrtvama fašizma, no tamo se još naziru postolja. Najviše ostataka spomenika je ostalo vidljivo u Sukošanu i to na samoj magistrali ispred ureda Turističke zajednice općine Sukošan.

Prije nekoliko dana javnost je informirana da je Vlada RH iz državnog proračuna izdvojila 125.000 kuna za projekt izgradnje "Spomenika žrtvama komunizma – Kanada, zemlja utočišta" u Ottawi kako bi poslali "jasan pokazatelj stava vlade prema negativnom nasljeđu svih totalitarnih režima".

A kako se to točno država skrbi o „negativnom nasljeđu svih totalitarnih režima”? O tome dovoljno govori činjenica da u obnovu spomenike posvećenih žrtvama fašizma i ustaškom teroru na teritoriju Hrvatske, koji su uništeni ili devastirani u posljednjih 28 godina, ova – kao uostalom ni sve prethodne vlade RH – nisu uložile ni kune iz državnog proračuna. 

Povodom Dana ustanka naroda Hrvatske donosimo prijepis članka objavljenog u časopisu "Crvena zvezda" 1950. godine (br. 6-7, str. 39-42).

Na ljeto 1950. godine dovršen je i svečano otkriven spomenik ustanku i palim borcima u Srbu, monumentalna kompozicija od četiri brončane figure (motiv ustanika, seljaka-boraca i žene u žalovanju) te dva velika reljefna ciklusa s prikazim borbe i stradanja ličkog naroda 1941. godine. Spomenik je rad Vanje Radauša, zagrebačkog kipara rodom iz Vinkovaca, aktivnog sudionika NOB-a i jedne od ključnih kiparskih osobnosti sredine 20. stoljeća.

Spomenik je nakon akcije Oluja 1995. godine miniran i potpuno uništen. Obnovljen je 2010. godine na inicijativu SNV-a, sredstvima Vlade RH i donacijama. Prilikom obnove izostavljeni su originalni natpisi na spomeniku. 

Danas smo primili dojavu i fotografiju spomen-ploče Franji Puškariću i palim partizanima kraj osnovne škole Lučko koja se nalazi u sramotnom stanju. Kukastim križevima i ustaškim pozdravima devastirana je spomen-ploča za pale drugove iz Lučkog. Nažalost isti se fašistički simboli i poruke mogu naći i na samoj školi. 

FOTOGALERIJA: Nakon što smo na godišnjicu ledenog marša zbog visokog snijega zapeli u selu Turk i nismo uspijeli doći do Matić Poljane odlučili smo je ponovno posjetiti u proljetnom izdanju. Iza jedinstvenog spomenika koji se nalazi na toj predivnoj lokaciji krije se strašna priča o bijeloj smrti koja je pokosila izmorene i gladne partizane 2. brigade 13. primorsko-goranske udarne divizije. 

Nastavlja se fašističko divljanje po uspomenama na mrtve drugove. Danas smo dobili fotografiju spomenika prosinačkim žrtvama na okretištu Dubrava prepunog nacističkih, ustaških, anti-antifa i BBB grafita. 

Bista Ive Lole Ribara ne prestaje biti meta fašista. Nakon dva grafiterska napada ovaj put je skinuta s postolja i ukradena.

Gospođa sa fotografije svake godine na današnji dan položi buket cvijeća i upali svijeću kraj spomenika u Bilicama (Stubalj). Ona nije imala ni godinu dana, a njen pokojni brat niti tri godine, kad joj je 8. veljače 1943.godine talijanska okupatorska vojska na tom mjestu bez krivnje i suđenja pogubila oca zajedno s još jedanaest nevinih mještana.



Svih dvanaest žrtava bili su Hrvati, katolici, radnici-težaci; njihova uniforma radničko-težački trliš, a oružje motika na ramenu. Platili su životom zbog nečijeg doušništva, jer su kao dalmatinski Hrvati u prodanoj i okupiranoj zemlji simpatizirali Narodnooslobodilački pokret. Na svojim leđima nosili su teški križ - i socijalni i nacionalni - a težili su ka zvijezdama, boljem sutra.

Simbol antifašističke borbe, pobjede, slobode i socijalističke revolucije - crvena zvijezda najčešća je meta neofašista. Tako da je skinuta sa spomenika borcima NOB-a u Remetama, te je stučena ona isklesana na obelisku. Preko njega je još i išaran fašistički simbol ustaških terorista. A po sedmi put u zadnje dvije godine su devastirane i dvije crvene zvijezde na najnapadanijem spomeniku u Zagrebu, onom palim borcima Trešnjevke u Adžijinoj ulici.

Nakon što su u dva navrata fašisti grafitirali ustaškim simbolima bistu Ive Lole, njihovi politički predstavnici su za sljedeću Gradsku skupštinu predložili točku uklanjanja tek postavljene biste Ive Lole Ribara. Za to vrijeme Gradska četvrt Podsljeme je vandalski iščupala i uništila spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora s područja Markuševca.

Nakon poziva na protuakciju protiv uništavanja preostalih spomenika NOB-a narod je sinoć počeo donositi cvijeće na nekoliko lokacija u Zagrebu. U dvije noći zaredom fašistički vandali su napali tek postavljenu bistu Ive Lole i spomenik palim borcima u Adžijinoj. Burne rekacije naroda su potakle institucije da odmah očiste spomenike od ustaških grafita. A onda smo pozvali narod na protuakciju: Lola, Joža i Kata nisu sami.

Dan nakon što su fašisti napali bistu Ive Lole Ribara, isti vandali su nastavili svoj pohod po spomenicima NOB-a. Identičan ustaški potpis uz kraticu fašističke tvorevine ostavili su jutros na spomeniku palim borcima u Adžijinoj ulici. "Spomenik palim borcima 1941. - 1945." u Adžijinoj ulici na Trešnjevci, koji je samo prošle godine napadnut najmanje četiri puta, definitivno je najnapadaniji spomenik u Zagrebu.

Bista Ive Lole i spomenik palim borcima u Adžijinoj su "očišćeni". Tragovi ustaškog napada su nažalost još vidljivi. Pozivamo vas na protuakciju. Položite cvijeće na napadnute spomenike i pokažite da Ivo Lola, Joža Vlahović i Kata Dumbović nisu sami. Ako niste u Zagrebu posjetite lokalni spomenik NOBa pa makar bio i srušen ili vandaliziran i položite cvijeće i pokažite neofašistima da smo tu!

Ovu subotu, 23. rujna 2017. u spomen-parku Dotrščina bit će predstavljeno ponovno pokretanje incijative za povratak kamenog bloka s informacijama o ustaškom zločinu koji se tamo dogodio. Ovo je bio tekst koji je nosio:
"U šumi zvanoj Dotršćina od 1941. do 1945. godine okupatori i njihove sluge mučili su, ubijali i u jame bacali hiljade znanih i neznanih sinova i kćeri naše zemlje i nepokorenog Zagreba. Neuništivoj uspomeni boraca i mučenika posvećeno je spomen groblje i park revolucije Dotršćina"

Iz Slovenije, točnije gradića Tolmina na južnim padinama Julijskih Alpa dolazi jedna lijepa priča o djevojkama koje su svoje slobodno vrijeme posvetile obnovi spomenika NOB-e. Priču u cijelosti prenosimo s Facebook stranice Svobodna beseda.

Prisjetimo se čuvenog Titovog govora - "Tuđe nećemo, svoje ne damo" - čiji je segment o Prvoj Dalmatinskoj brigadi desetljećima bio uklesan u spomenik na viškoj rivi.
Činjenica da je ovaj monumentalan, moderno oblikovan spomenik autora arhitekta Nevena Šegvića iz 1964. uklonjen, a potom nikada obnovljen ni vraćen, još nas čvršće obvezuje da se prisjećamo njegove poruke i razmislimo kome je ona smeta(la) i zašto.

Posjetili smo Spomenik revolucije naroda Moslavine u Podgariću, Džamonjin prvi monumentalni spomenički projekt, koji je svečano otkriven 1967. godine. Nadamo se da će vas fotografije potaknuti da i sami posjetite ovo fantastično mjesto, udaljeno svega sat vremena vožnje od Zagreba. 

Povodom dovršetka obnove spomenika palim borcima i žrtvama fašističkog terora u selu Šljivnjak na Kordunu, koja je svečano proslavljena 1. svibnja ove godine, razgovarali smo s Tatjanom Vlačić Vujičić, inicijatoricom obnove ovog i nekolicine drugih spomenika na Kordunu.

Spomenik narodnom heroju Radi Končaru, postavljen 1952. godine ispred istoimene tvornice na zagrebačkoj Trešnjevci, skinut je s postamenta 1991. godine i premješten na manje vidljivu lokaciju u krugu tvornice koja i danas nosi njegovo ime. Skulptura visoka preko 2,5 m prikazuje muškarca u radničkom konbinezonu s čekićem u desnoj ruci. Riječ je o idealiziranom Radinom portretu, ali i univerzalnom simbolu radničke klase, koji lijevom rukom poziva na klasnu borbu.

Kao što smo najavili početkom godine, kad je započela obnova devastiranog spomenika u centralnom parku u Dugoj Resi, on je i svečano otvoren na Dan oslobođenja grada 6. svibnja. Riječ je o spomeniku koji su 1955. godine podigli borci NOB-a i radnici tekstilne industrije u znak sjećanja na 104 poginula borca ovoga kraja, a na njemu se nalazi i podatak da su tokom Drugog svjetskog rata stradala još 83 ‘druga i drugarice koji su bili strijeljani, obješeni ili su stradali u logorima’.

Nažalost obnova nije prošla bez problema pa je sa spomenika uklonjen nestručno ispoliran brončani reljef kojeg sad treba dodatno restaurirati.

28. travnja 1941. u Gudovcu kraj Bjelovara ustaše su streljale oko 200 civila. Pokolju koji će usljediti nakon toga ukazuju da je to bio početak vala terora i represije u cilju planiranog etičkog čišćenja tzv. NDH.

U tom trenutku Bjelovar je pod kontrolom gradonačelnika Julija Makanca, koji nakon ovog pokolja dobiva svoju prvu dužnost u Ustaškom pokretu – imenovan je logorskim pobočnikom u Bjelovaru. Istog tog Makanca ministar obrazovanja Pavo Barišić veliča i naziva žrtvom i junakom.

Početkom devedesetih spomenik tim žrtvama sravnjen je sa zemljom, kosturnica minirana a ploče razbijene te išarane kukastim križevima.

Čini se da crveni lak za nokte sve češće postaje moćno političko, feminističko i antifašističko oruđe. 

Prije godinu dana pojavila se vijest da grad Drniš planira na lokaciji turske kule Gradina započeti uređenje ljetne pozornice, ugostiteljskog objekta, suvenirnice, dječjeg igrališta, šetnice i drugih sadržaja. Gradonačelnik je nedavno objavio da je Grad uložio sredstva u izradu konzervatorskog elaborata za pripremu tog projekta. To nas je ponukalo da posjetimo Gradinu i vidimo što je još ostalo od zaboravljene spomen-kosturnice u koju su bili sahranjeni posmrtni ostaci 280 partizana poginulih u akcijama oslobađanja ovog dijela Dalmacije, a koja se nalazi u neposrednoj blizni spomenutog lokaliteta na Gradini. 

Već i prije gledanja dokumentarnog filma Irene Škorić "Neželjena baština" stvorio sam neke negativne predrasude prema njemu, i to baš zbog imena. Kao da nije već dovoljno zla nanijeto i nanosi se spomenicima NOB-a sad ih još nazvati i neželjenima - grozno mi je zazvučalo. Vjerojatno većini koja koristi taj termin za devastirane spomenike to nije (svjesna) intencija, ali termin je grozno neproduktivan i lagano vuče na autošovinizam. 

Drage drugarice, sigurni smo da je vaša nadraža boja laka za nokte crvena, a nažalost smo sigurni i da ćete se naći u blizini vandaliziranog spomenika NOB-a. Jedan takav primjer je i spomenik palim borcima u Biogradu na kojem je jedna od zvijezda vandalizirana od strane ustaških bandita. Naše su drugarice nesebično podijelile svoj lak s ovom zvijezdom i u par preciznih poteza obnovile joj stari sjaj.

Na cesti od Kamenskog Vučjaka prema Zvečevu, u predjelu koji narod u ovom kraju zove Korlati, odvaja se šumski put dolinom potoka Krajčinovice, kojm se dolazi na Ravnu goru, tu na livadama Bistrice nalazio se spomenik "Glasu Slavonije", djelo Antuna Pejića. "Glas Slavonije" je bilo glasilo JNOF-a za Slavoniju, koji je od rujna 1943. štampan u Ravnoj Gori. 

Od stoljeća jedanaestog zvijezdu petokraku Hrvati štuju. Peterokraka zvijezda, geometrijski lik od triju isprepletenih istokračnih trokuta. U antici je bila magični simbol vječnosti. Česta je na starohrvatskoj pleternoj ornamentici. U kršćanstvu je ona simbol pet rana Isusovih. Simbol antifašističke borbe, pobjede, slobode i socijalističke revolucije.

Kod Zvečeva nedaleko Požege, okružen jelama, stajao je uz cestu još od davne 1950. godine spomenik učiteljima i borcima, bračnom paru Ljubici i Vladimiru Trifunoviću. Vladimir je bio prikazan s puškom, a Ljubica s knjigom u ruci.

Spomenik ispod kojeg su bili sahranjeni uništio je devedestih godina neki bijedni fašist, možda ona ista ekipa koja je haračila požeškim krajem rušeći Kamensku, Dočić, Sloboštinu... 

Najavljujemo međunarodnu konferenciju War, Revolution and Memory: Post-War Monuments in Post-Communist Europe koja će se održati 17. i 18. veljače 2017. u Muzeju Mimara.
U sklopu konferencije održat će se 23 predavanja na temu spomen-obilježja civilnim i vojnim žrtvama Drugog svjetskog rata na području Istočnog bloka i bivše SFRJ.

Konferenciju organizira udruga SF:ius – Socijalni rub: zanimljive neispričane priče iz Zagreba u suradnji s ICOMOS-om Hrvatska. Konferencija se održava u sklopu međunarodnog programa (NE)PRIMJERENI SPOMENICI.

Ekshumacija se dogodila u svibnju 2015. godine prilikom radova na obnovi parka na Trgu bana Josipa Šokčevića i provođenja arheoloških radova.
Na ploči spomenika ispisana su imena rodoljubima i komunistima koje su 1942. godine ubile ustaške vlasti: Eugena Hefka, Ivana Čavara, Laure Klajn, Jove Bošnaka, Antuna Martinovskog-Babe, Žarka Kneževića, Nikole Bogdana, Steve Vujčića, Sofije Rončević, Bogdana Bojanića, Angeline Nalčić, Martina Tilija, Steve Bogdanovića, Ilije Vučenovića i Ilije Grujića.
Usprkos tome, ali i činjenici da na službenim stranicama grada jasno piše da se radi o zaštićenoj spomen kosturnici, prije dvije godine su lokalne vlasti, koliko policija, toliko i Grad, iz nerazjašnjenih razloga poručile kako ne znaju o kakvim se kostima radi pa su u medijima ostavili prostor da su ondje pokopane kosti - ustaša. Tvrdlo se da nema dovoljno povijesne građe da bi se utvrdilo čije kosti ondje leže, no to nije točno.

Godine 1926. u sjećanje na monstruozno ubojstvo dvoje slavnih revolucionara i ostalih heroja ugušene revolucije, sagrađen je monumentalan, modernistički spomenik prema ideji i nacrtima arhitekta Miesa van der Rohea. 

U parku kraj nekadašnje Tvornice pamučne industrije 1956. godine poginut je spomenik palim borcima i žrtvama fašističkog terora, u sklopu kojega je uređen i park za mještane. Arhitekt Fedor Wenzler osmislio je arhitektonski, a kipar Belizar Bahorić kiparski dio memorijala. Zanimljiv je podatak da su njegovu izgradnju, osim Saveza boraca NOR, financirali radnici Pamučne industrije Duga Resa.

Mala povijesna lekcija o famoznom ZAVNOH-u kojeg se često spominje u kontekstu "antifašizam nam je u Ustavu", a izgleda dosta slabo razumije što je antifašistička borba u Hrvatskoj podrazumijevala. 

Joakim Rakovac je Istarska legenda i narodni heroj, poginuo je na Kanfanarštini, gdje su mu postavljena čak tri spomenika.

Posjetili smo Spomenik herojima Crvene armije u Beču, podignut u spomen na 17.000 poginulih crvenoarmejaca u bitci za oslobođenje Beča 2.-13. travnja 1945.