Prije godinu dana pojavila se vijest da grad Drniš planira na lokaciji turske kule Gradina započeti uređenje ljetne pozornice, ugostiteljskog objekta, suvenirnice, dječjeg igrališta, šetnice i drugih sadržaja. Gradonačelnik je nedavno objavio da je Grad uložio sredstva u izradu konzervatorskog elaborata za pripremu tog projekta. To nas je ponukalo da posjetimo Gradinu i vidimo što je još ostalo od zaboravljene spomen-kosturnice u koju su bili sahranjeni posmrtni ostaci 280 partizana poginulih u akcijama oslobađanja ovog dijela Dalmacije, a koja se nalazi u neposrednoj blizini spomenutog lokaliteta na Gradini. Ostali smo ugodno iznađeni stanjem spomenika budući da je većina ostalih spomenika posvećenih NOB-u i revoluciji u Dalmatinskoj zagori uništena ili oštećena do neprepoznatljivosti. Osim očite zapuštenosti spomenika iznad kosturnice, na kojem se uklaseni natpis više gotovo ni ne razaznaje, sam spomenik nije teže oštećen ni vandaliziran. Nije nam poznato kako u gradu Drnišu namjeravaju sve spomenute komercijalne sadržaje dostojanstveno uklopiti pored kosturnice no računamo na savjesni rad konzervatorske struke. Riječ je, naime, o povećem kompleksu površine 10 x 7 metara sa središnjim kamenim blokom visine oko 3 metra.
Spomen-kosturnica je odlukom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika u Splitu 1975. godine službeno proglašena spomenikom kulture kao mjesto pijeteta posvećeno stradalima za oslobođenje tog dijela Hrvatske od fašizma. Gradnja kosturnice započela je 1959. godine zajedničkom akcijom mještana i Saveza udruženja boraca NOR-a Drniš, a trajala je do 1962. Kako se navodi u službeni dokumentu Zavoda, u kosturnicu su smješteni posmrtni ostaci 280 ljudi. Postoje indicije da su naknadno u kosturnicu prenijeti ostaci još nekih partizana, no o tome nemamo službenu dokumentaciju. Među sahranjenima u kosturnici najviše je boraca iz šibenskog kraja, koji su pripadali XI. dalmatinskoj udarnoj brigadi (Biokovskoj), te iz VIII. dalmatinske udarne brigade (Šibenske), kao određen broj civilnih žrtava stradalih od strane ustaša i okupacijske vojske. Na monolitnom kamenom bloku koji je postavljen nad kosturnicom još se nazire ovaj tekst:
1941. - 1945.
VAŠI ŽIVOTI SU
TEMELJ NAŠE SREĆE
NEKA VAM JE
VJEČNA SLAVA I HVALA
NAROD OPĆINE
DRNIŠ
Osim spomen-kosturnice u Drnišu posjetili smo i spomen-ploču na mjestu streljanja boraca iz Prvog šibenskog partizanskog odreda. Ugodno nas je iznenadilo da je ploča sačuvana. Riječ je lokaciji koja svjedoči o prvoj borbi ovog odreda i strijeljanju zarobljenih partizana od strane pripradnika talijanske fašističke vojske. Stijeljanje je izvršeno 18. i 20. kolovoza 1941. godine, a na istom je mjestu narednih godina izvršten još niz egzekucija:
NA OVOM MJESTU STRELJANI SU I JUNAČKI DALI SVOJE ŽIVOTE,
ZA IDEALE SOCIJALNE PRAVDE, OD ITALIJANSKIH FAŠISTIČKIH OKUPATORA
USTANICI IZ PRVOG ŠIBENSKOG PARTIZANSKOG ODREDA
18—20. VIII 1941.
NINIĆ STIPE, NINIĆ IVO, POLIĆ TOMA, NINIĆ JOSO, POLIĆ NIKO,
KRONJA JERE I MILAKOVlĆ MLADEN
16. VII 1941.
RADEČIĆ MILORAD i STANIČIĆ FRANE, JUNAČKI SU POGINULI U BORBAMA
PROTIV 56. ITALIJANSKE DIVIZIJE »SASSARI« U MILJEVCIMA.
1942 — 1943. GOD.
ZLOČINCI SU OVDJE STRELJALI JOS 20 NARODNIH BORACA. MEĐU KOJIMA
I RODOLJUBA GABRIĆA FILIPA
PODIŽE NAROD DRNIŠA U ZNAK HRABROSTI SVOJIM MUČENICIMA 27. VII 1951.
Budući da ploča u relativno lošem stanju, nadamo se da će konzervatorski radovi na kosturnici uključiti i obnovnu ove spomen-ploče, koja je tematski i povijesno usko vezana uz kosturnicu.
Konačno,treba istaknuti da osim ustaških grafita na napuštenoj kući u neposrednoj blizini Gradine i ostatka posljednjeg minareta u Dalmaciji, u Drnišu nismo naišli na tragove vandalizma po spomenicima, što govori ponešto o odnosu lokalnog stanovništva prema antifašističkom naslijeđu ovoga kraja. Nadamo se da će to prepoznati i čelnici grada te da će kosturnica i spomen-ploča biti obnovljeni i dostojno uklopljeni u historijski lokalitet drniške Gradine.
REKACIJE:
Nakon objave ove vijesti novinari lokalnog portala Šibenik IN su kontaktirali gradonačelnika Drniša Josipa Begonju koji je potvrdio da "spomen-kosturnicu koja se nalazi u blizini lokaliteta nećemo dirati. Kosti pokojnika se trebaju poštovati".
