Petak 2.12.2022.

Kažimir Hraste u dobu kameleona

Jeste li znali da je autor “spomenika žrtvama komunizma” nekad radio partizanske spomenike?

Kažimir Hraste hrvatski je akademski kipar te član suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), poznat po svojim religiozno-”domoljubnim” motivima. No gotovo je zaboravljeno da je Hraste dao zamjetan doprinos partizanskoj spomeničkoj baštini. Na popisu javnih spomenika i skulptura dostupnom na web stranicama HAZU, Hrastina prva javna skulptura je “Uskrsnuće” u franjevačkom samostanu na Visovcu iz 1988., dok Hrastina biografija dobiva zamah tek nakon 1990-ih.

Ipak, Hraste je kiparstvo diplomirao još 1978., a priznatim je kiparom postao već početkom osamdesetih. Tako je već 1981. u Svinišću kod Omiša svečano otkriveno Hrastino spomen-poprsje partizana i revolucionara Vlade Mimice, kojeg su Nijemci i ustaše svirepo mučili i ubili u travnju 1944. urezavši mu u čelo zvijezdu petokraku i razapevši ga na stup. Iste 1981. godine (4. VII.) otkriveno je i Hrastino spomen-poprsje revolucionara Ive Guine u Trogiru, ispred istoimene osnovne škole. Do tog trenutka u Trogiru je bistu imao još jedino slavni Antun Augustinčić (bista narodnog heroja Joze Lozovine-Mosora). 1984. godine u Trogiru je postavljena Hrastina bista prvoborca Dragomira (Drage) Sassa. Godinu dana kasnije, 1985. godine u Trogiru je otkrivena i Hrastina bista partizana Milana Bilića poginulog u borbama na Sutjesci. Ovo su neke od Hrastinih javnih skulptura koje su nam poznate. Iz arhiva Slobodne Dalmacije doznajemo da je 1982. godine Hraste dao idejno rješenje za značku Spomen-doma boraca i omladine Omiša. U ljeto 1987. godine u sklopu jugoslavenskog festivala djeteta u Šibeniku, Hraste je u sklopu likovnog programa organizirao izložbu “Partizanska mornarica u NOB-u”. Zanimljivo, u veljači 1991. otkrivena je Hrastina skulptura pjesnika Jure Kaštelana u njegovom rodnom Zakučcu kod Omiša (ovaj podatak ipak nije izbačen iz Hrastine biografije). Iako je ovaj spomenik formalno otkriven nakon višestranačkih promjena, spomenik je još 1990. naručio SIZ za kulturu (samoupravna interesna zajednica) u sklopu prve godišnjice smrti velikog pjesnika. Dakle, može se reći da je Hraste izrađivao biste partizana sve do zadnjih trenutaka “bivše države”.

U kasnijem dijelu karijere, Hraste se u većoj mjeri okrenuo religioznim temama (raspela, sveci, križni put itd). Izradio je i niz spomenika braniteljima. Od političara, omiljen mu je bio Franjo Tuđman. Hrastini “Tuđmani” postavljeni su u Širokom Brijegu, Makarskoj, Miljevcima. Njegov kninski Tuđman nagrađen je ali nije prihvaćen, kao ni njegov prijedlog zagrebačkog kipa, gdje je na kraju trijumvirao kip Tuđmana (ili Pavla Kalinića?) akademskog kipara Kuzme Kovačića. Kažimir Hraste autor je kontroverznog “Spomenika žrtvama komunizma” kojeg je 2015. godine u Vodicama svečano otkrio još jedan politički kameleon, nedavno preminuli Zvonimir Šeparović. Većina Vodičana o ovom spomeniku ima izrazito negativno mišljenje. Štoviše, Hrastina “nogometna lopta” izgleda kao karikatura u usporedbi s centralnim spomenikom palima u NOB-u, monumentalnom kamenom “ružom” (tj. buktinjom) akademskog kipa Marjana Burgera koja je postala simbolom Vodica.

Kako je Hraste doživio političku metamorfozu nije nam poznato. Možda je vidjevši sudbinu vlastitih spomenika odlučio da mu je sigurnije prijeći na “drugu stranu”. Primjerice, sve Hrastine spomen-biste u Trogiru srušene su 90-ih godina. Ni ne zna se gdje su završile, osim biste Milana Bilića koja je bačena u more.