14.07.1941
Logor Kerestinec je za komuniste osnovala Mačekova vlada 31. ožujka 1941. Dolaskom ustaša na vlast, logor im je predan na upravu. Kada su zatvorenici saznali da su njihovi drugovi strijeljani u prvoj skupini talaca (9. srpnja), zatočenici logora Kerestinec shvatili su da će i oni ubrzo doći na red za likvidaciju. Stoga su u dogovoru sa svojim ilegalnim partijskim rukovodiocima u Zagrebu, tri dana kasnije, u noći između 13. i 14. srpnja, izvršili prepad na logorsku stražu, razoružali ju i pobjegli iz logora. U bijegu je sudjelovalo 111 logoraša.
Na dogovorenom mjestu bjegunce nisu dočekale udarne grupe komunista iz Zagreba, jer njihov prihvat Mjesni komitet KPH nije dobro organizirao. Zbunjeni bjegunci predugo su čekali u nedalekoj šumi Obrež i tako su velikom većinom pali kao žrtve masovne ustaško-oružničke potjere. U okršajima s potjerom ubijen je 31 bjegunac, a 44 su zarobljena i svi su koji dan kasnije dovedeni pred Pokretni prijeki sud, osuđeni na smrt i strijeljani na Dotrščini. Potjeri je na razne načine uspjelo izmaći samo 14 bjegunaca, koji su se raznim putovima svi pridružili partizanima. Od njih su svega sedmorica preživjela rat.
Tada su ubijeni neki od najpoznatijih komunista i ljevičarskih intelektualaca. Među ubijenima su bili: književnik August Cesarec, novinar Ivan Krndelj, narodni heroj Divko Budak, narodna heroina Kata Dumbović i mnogi drugi.
