U nedjelju, 27. srpnja, oko 12 sati policija je sa sedam vozila i tridesetak policajaca stigla do „Peršmanove domačije“, gdje se od 24. do 29. srpnja održava međunarodni "Antifa kamp Koruška". Policija je ušla i u unutrašnjost domačije. Tijekom pregleda došlo je do naguravanja, jedan maloljetnik je lakše ozlijeđen te je intervenirala hitna pomoć.
Sve se ovo događa samo mjesec dana nakon donošenja revizionističke EU rezolucije koja osuđuje antifašističku borbu jugoslavenskih partizana koja je donešena na inicijativu Janšista, uz podršku EPP i neonacista.
Sudionica kampa Mira Gabriel ovako upisuje policijsku raciju:
"Upravo smo slušali predavanje kada su došli policijski službenici, izišli iz vozila i počeli utvrđivati identitete sudionika kampa. Za vrijeme policijske akcije iznad Peršmanove domačije je letio helikopter, a na terenu su bili i policijski psi. Policija je nekoliko sati provjeravala identitet svih prisutnih i pregledala unutrašnjost posjeda. Scena je bila potresna, sudionici su bili preplašeni, mnogi nisu mogli suzdržati emocije, grlili su se i plakali. Budući da troje osoba nije htjelo otkriti svoje podatke, policija ih je privela“
Muzej Peršman je smješten je u zabačenom planinskom predjelu kraj sela Koprein Petzen u Austrijskoj Koruškoj. Nekadašnja planinska farma ("Peršmanova domačija") danas je memorijalni muzej antifašističkog otpora koruških Slovenaca. 25. travnja 1945., samo nekoliko dana prije kraja rata, nacistička jedinica SS‑a i policije napala je domaćinstvo Peršman. Tom prilikom su ubili jedanaest civila, članova obitelji Sadovnik i Kogoj, među kojima je bilo sedmero djece. Pobijeni su jer su im obitelji podržavale i skrivale partizane.
Muzej Peršman otvoren je 1982. godine, a od 1995. s njim upravlja Društvo Peršman. Muzej sadržava stalni postav o nacističkim zločinima nad slovenskim stanovništvom, pokretu otpora (jugoslavenskim i austrijskim partizanima), povijesti njemačke asimilacijske politike prema Slovencima u Austriji i poratnim borbama za prava manjina.
Povodom policijske racije na spomen-mjesto i muzej Peršman oglasilo se i Društvo.
Društvo Peršman upravlja znanstvenom obradom povijesti i muzejskim sadržajima, koje se bave progonima koruških Slovenaca u vrijeme nacizma i borbom protiv nacističkog režima. Neizrecivo smo zatečeni i duboko zgroženi postupcima vlasti i policije. Na mjestu koje obilježava nacistički zločin ovakav agresivni i neumjeren pristup smatramo nečasnim i bez poštovanja. Ova akcija značajno je narušila rad spomen‑mjesta i uznemirila sudionike edukativnih posjeta.
Markus Gönitzer, predsjednik Društva Peršman, izjavio je:
„Takav postupak vlasti i policije svjedoči o potpunoj ignoranciji i nedostatku senzibilnosti prema povijesnom kontekstu u kojem djeluje muzej Peršman. U godini kad se prisjećamo 80 godina od kraja nacizma, takav čin na bivšoj lokaciji nacističkog zločina nije samo bolna lekcija za Peršman, nego i za sve spomen‑centre u zemlji. Zamislite takve postupke na bilo kojem drugom spomen‑mjestu.“
Bernard Sadovnik, potomak obitelji Sadovnik te predsjednik vijeća za slovensku zajednicu, dodaje:
„Kao potomak žrtava i predstavnik slovenske zajednice, duboko sam potresen onim što se dogodilo. Masovna policijska akcija, točno 80 godina nakon masakra, otvorila je stare rane. Ostao sam bez riječi, a susreti s mladima na mjestu događaja bili su vrlo potresni. Policijska operacija nije imala nikakve veze s optužbama. Zahtijevam hitnu, temeljitu političku istragu ovog skandaloznog incidenta i njegove pozadine.“
Kao i prethodnih godina, u muzeju Peršman se održavao višednevni međunarodni antifašistički edukativni kamp. Ovaj kamp obrađuje teme vezane uz 80. obljetnicu završetka Drugog svjetskog rata. Predavanja i radionice raspravljale su o ulozi antifašizma u Austriji i Europi, kao i o oblicima dostojanstvenog sjećanja.
Organizatori kampa, Klub slovenskih studenata u Beču (KSŠŠD), dobili su od vlasti tri razloga za veliku policijsku operaciju. Uz navodne administrativne prekršaje u područjima zakona o kampiranju i zaštite prirode, treći razlog posebno je izazvao ogorčenje među organizatorima kampa i upraviteljima muzeja. Prema riječima voditelja operacija iz Državnog ureda za državnu sigurnost i borbu protiv ekstremizma, operacija je opravdana činjenicom da je antifašistički obrazovni kamp predstavljao neprimjereni odnos prema spomen-mjestu. S obzirom na to da je muzej podržao organizaciju događaja i da su među sudionicima i govornicima bili potomci boraca pokreta otpora i nacističkih žrtava iz regije, ova optužba ne samo da se mora potpuno odbaciti, već predstavlja i veliko prekoračenje ovlasti.
Udruge koje upravljaju muzejom i organizatori obrazovnog kampa pozivaju na temeljitu pravnu i političku istragu današnje policijske operacije i razmatraju pravne mjere. S pravnog gledišta, odustajanje od optužbi protiv sudionika događaja posebno je važno.
Politička dimenzija policijske operacije vjerojatno je najozbiljnija. Neprihvatljivo je da policija želi diktirati potomcima nacističkih žrtava i boraca otpora kako bi komemoracija trebala izgledati i želi kriminalizirati komemoraciju u muzejima.
