Predsjednik VMO Žrnovnica Mario Lolić (Centar) objavio je na svojoj facebook stranici posljednju fašističku devastaciju spomenika NOB-a u centru Žrnovnice. Javio se uskoro i dogradonačelnik Bojan Ivošević i najavio da će spomenik ubrzo biti očišćen što je urađeno. No ovaj čin vandala nas podsjeća na grozno stanje spomen parka u Žrnovnici. Već godinama stoji sasvim zapušten, s poispadalim ili pokradenim slovima teksta o učešću Žrnovčana u revolucionarnom radničkom pokretu i NOR-u.
Prenosimo komentar udruge VeDRA na posljednji napad na antifašističke spomenike:
Bilo bi prejednostavno da je najnovija devastacija jednog antifašističkog spomenika, onoga u herojskoj Žrnovnici, posljedica samo nedostatka razuma kao što to u svojoj s pravom ogorčenoj objavi kaže predsjednik tamošnjeg mjesnog odbora. Dublji su korijeni takvih poriva od puke gluposti pojedinaca, riječ je puno prije o posljedicama tridesetogodišnjeg trovanja revizionizmom prema povijesnim činjenicama Drugog svjetskog rata.
A činjenice govore da je Žrnovnica - na tragu cijele Dalmacija - dala ogroman doprinos borbi protiv fašizma, i njezini hrabri sinovi bez ikakve dileme zaslužuju svo poštovanje i spomen.
Činjenica je i to da spomenik u centru ovog mjesta u sastavu Grada Splita već godinama stoji sasvim zapušten, s poispadalim ili pokradenim slovima s imena palih boraca. Ustašoidne brljotine lako se mogu izbrisati, kao što u jednom komentaru ispod objave najavljuje splitski dogradonačelnik, ali time se neće prekinuti višegodišnje zanemarivanje spomenika. Krajnje je vrijeme za njegovu obnovu, a budale sa sprejevima neka se ljute koliko hoće.
Donosimo i faktografske podatke o povjesti NOB-a mjesta Žrnovnice i o samom spomeniku iz knjige Kovač, Tajana, Vojnović, Mijo (ur.). U spomen revoluciji. Split: Institut za historiju radničkog pokreta Dalmacije, Fond za razvijanje i njegovanje tekovina revolucije i NOR-a općine Split, 1976
Veliki broj Žrnovčana je bio u Mosorskom partizanskom odredu, koji je osnovan u veljači 1942. Žrnovnica je dala samo u 1942. godini 124 borca NOV, među kojima je bilo deset žena, uglavnom skojevki. Od tih boraca rat je preživjelo samo 67. 20 članova lokalne limene glazbe otišli u NOV 4. listopada 1942. godine. Kada je osnovana II dalmatinska brigada glazbari ulaze u njen sastao. Oni pored oružja u mnogim bitkama na Neretvi, Sutjesci, Zelengori i drugdje nose i svoje instrumente kojima potiču borce u borbi. Žrnovnička limena glazba završava svoj slavni ratni put s četiri člana manje.
Kako je bilo raspoloženje u Žrnovnici prema talijanskim fašistima pokazuje i ponašanje osnovaca koji su 11. studenoga 1942. godine u školi pocijepali slike Kralja i Mussolinija, a po zidovima ispisali antifašističke parole.
Ali, ni fašisti nisu ostajali dužni. Njihov teror osjetili su i Žrnovčani. Bez ikakvog povoda 8. srpnja 1943. godine bataljon bersaljera i četa »crnih košulja« iz divizije »Bergamo« strijeljali su 13 ljudi od 45 do 70 godina starosti i zapalili 27 kuća.
Do kraja rata to ustaničko selo dalo je preko 600 boraca i suradnika NOP-a, što kazuje da je gotovo svaki treći stanovnik bio sudionik NOR-a. U toku rata poginulo je 135 boraca, a 23 rodoljuba pala su kao žrtve fašističkog terora.
Spomenik palim borcima NOB-a i žrtvama fašizma je podignut u središtu starog dijela sela, pred omladinskim domom, uz rijeku Žrnovnicu. Cjelokupan prostor zauzima oko 700 m2 i uređen je kao spomen-park.
Spomenik se sastoji iz slijedećih elemenata:
Kamena kocka, kao glavni dio spomenika (visine 3 m, širine 2,5 m i dužine 2,5 m), obložena bijelim mramorom, postavljena je u središtu spomeničkog prostora. Na trima vertikalnim plohama nalaze se bronzane figure u vidu reljefa: prva simbolizira rad KPJ, ustanak i pobjedu, druga pale borce, a treća stradanja i žrtve fašističkog terora, Osnovna figura dvaju reljefa je muškarac, a treća žena. Uz osnovne figure postoji i niz detalja, među kojima jedan simbolizira sudjelovanje žrnovničke limene glazbe u NOB-u. Na četvrtoj plohi bronzanim slovima istaknuti su podaci o učešću Žrnovčana u revolucionarnom radničkom pokretu i NOR-u.
Sjeverno od kocke je kameni zid obložen bijelim mramorom, 23 X 2,10 m, na kojem se nalazi 158 ploča 30 X 30 cm od crnog jablaničkog granita s imenima palih boraca i žrtava fašističkog terora.
Istočno od glavnog dijela spomenika, također na zidu 12 X 2,10 m, obloženom bijelim mramorom, postavljen je reljef koji predstavlja partizansku karavanu.
Autor spomenika je akademski kipar Mirko Ostoja.
